Malo svjetla nad vatikanskim tajnama

Organizatori i kustosi izložbe "Lux in arcana“ ( "Svjetlost u tajni“ ) koja je ove srijede otvorila svoja vrata u Kapitolskom muzeju u Rimu već sada bi se zapravo mogli djelomično zahvaliti američkom autoru Danu Brownu. Njegov posljednji roman "Illuminati“ učinio je naime Papinski privatni arhiv još privlačnijim i dodao mu još jaču auru tajanstvenosti, zabranjenosti, istodobne brutalnosti i neopisive moći. No, kao što se na novootvorenoj izložbi u Rimu zasigurno može i vidjeti, veliki dio ovih predodžbi zapravo nije niti najmanje preuveličan ili pretjeran. Naprotiv, Vatikan, Katolička crkva, a time i spomenuti arhiv odigrali su u europskoj povijesti često odlučujuću ulogu ne gubeći iz vida prvenstveno osiguravanje vlastitog položaja i neprikosnovene moći.

Pisma pape Lea X. njemačkom reformatoru

Veliki dio onog što je Vatikan kroz stoljeća skrivao iza dobro čuvanih vrata, u sljedećim mjesecima će postati dostupno i vidljivo svima; naročito onima koji dobro vladaju latinskim jezikom. Riječ je naime o dokumentima, spisima, izvještajima napisanima naravno na ovom stoljetnom jeziku Katoličke crkve, a koji su za potrebe ove izložbe tek u malim dijelovima prevedeni. Po prvi put u povijesti uopće Crkva širokoj javnosti daje na uvid dokumente kao što je primjerice pismo pape Lea X. iz 1520. godine upućeno njemačkom redovniku Martinu Lutheru. "Ukoliko ne prestaneš širiti svoje krivovjerje, izbacit ćemo te iz Crkve“, stoji u pismu. Budući da Luther nije reagirao, a niti pokazao ni trunak traženog poštovanja prema Vatikanu, nego je štoviše navodno spalio ovo pismo, spomenuti Papa izdao je konačnu bulu "Decet Romanum Pontificem“ kojom je Martin Luther definitivno izbačen iz Crkve. Ova "odredba“ može se vidjeti na izložbi – uz komentar kako ona sve do danas zapravo nije ni ukinuta.

Inkvizicijska suđenja

"Lux in arcana“ nudi i čitavo mnoštvo drugih ništa manje zanimljivih dokumenata. Izložen je primjerice i onaj na čijim je stranicama iznesena cjelokupna dogma o Marijinom bezgrešnom začeću, zatim čitavo mnoštvo dokumenata koji svjedoče o sukobima unutar Crkve tijekom srednjeg vijeka, izborima za novog papu i – možda oni najzanimljiviji – dokumenti iz vremena inkvizicije s protokolima suđenja Giordanu Brunu i Galileu Galileiju. Ovdje su i dokumenti kojima se 1312. godine red templara definitivno proglašava "nepodobnim“ nakon čega slijedi također čitav niz dugogodišnjih sudskih procesa. Jedan od njih, proces templarima u Francuskoj, dokumentiran je na papiru dugačkom 60 metara. Samo njegovo prikazivanje na izložbi u Kapitolskom muzeju zauzima jednu čitavu dvoranu.

U kolikoj je mjeri povijest Katoličke crkve direktno utjecala i na europsku povijest svjedoči primjerice i pismo u kojem engleski kralj Henrik VIII. moli ondašnjeg papu da razvrgne njegov brak s Katarinom od Aragona. Budući da ovoj želji nije bilo udovoljeno, slijedio je razdor, odnosno, razdvajanje Engleske od Rima – što je pak kasnije sa sobom donijelo velike posljedice i prouzročilo mnoge ratove.

Drugi svjetski rat još uvijek u polutami

Ono što na izložbi nedostaje je veliki dio dokumenata, rukopisa i zapisa iz novijeg vremena. Iako je glavna poruka Vatikana na ovoj izložbi : "Ne skrivamo ništa jer niti nema ničega što bismo trebali sakriti“, nedostatak pismenih svjedočanstva iz primjerice Drugog svjetskog rata ukazuje na nešto (sasvim) drugo. Papa Benedikt XVI. najavio je doduše otvaranje ovog arhiva i za razdoblje vezanog za Pija XII. koji je na položaju poglavara Katoličke crkve bio od 1939. do 1958. godine i kojem se predbacuje da je učinio premalo za spas europskih židova, no očito je za ovaj korak Crkvi potrebno još neko vrijeme. Šef Vatikanskog arhiva Sergio Pagano međutim navodi da bi mnogi mogli biti razočarani onim što će naći. "Većina dokumenata iz Drugog svjetskog rata svjedoči samo o humanitarnoj i vjerskoj pomoći pape Pija XII. židovima. U arhivu se nalazi više od 1.000 pisama zahvale papi i Crkvi“, kaže on.

No, i bez novijih dokumenata, izložba "Lux in arcum“ pruža mnogo toga. Iako je Vatikanski arhiv svoja vrata povjesničarima otvorio još 1880. godine, do sada široke mase nisu dobile ovakvu priliku zaviriti malo iza stoljetne zavjese Katoličke crkve – iza koje su se, kako kažu i povjesničari, doista vrlo često događali politički i ini dogovori, planirali događaji na način kako ih nerijetko vide pobornici raznih "teorija zavjere“ i kakvim ih djelomično prikazuje i spomenuti Dan Brown.

Autorica: Željka Telišman (dpa)

Odg.ur.: Dunja Dragojević