Malverzacije koncerna Monsanto

Tri godine je francuska novinarka Marie-Monique Robin istraživala kako bi otkrila istinu o američkom kemijskom gigantu Monsantu. Bezbrojne sate provela je na internetu, proputovala čitavu zemlju, razgovarala s političarima, znanstvenicima, seljacima i protivnicima toga koncerna. Iz toga je nastao gotovo dvosatni dokumentarni film i knjiga na 370 stranica, koja je zapravo kronika Monsantovih skandala. Oni sežu od globalnog zagađenja poliklornim bifenilima (PCB), koji izazivaju rak, preko opasnih hormona rasta za krave muzare do strategija kojima taj koncern nameće svoje genetski manipulirane biljke.

Monsantove laži

Od ožujka se film „Svijet prema Monsantu“ prikazuje u Francuskoj i drugim europskim zemljama. Marie-Monique Robin je gotovo svake večeri na nekoj diskusiji nakon prikazivanja filma, posvuda su dvorane pune, a diskusije traju satima. „Sve informacije u mom filmu dostupne su svakome na internetu“, kaže Marie-Monique Robin dodajući da je sve te informacije provjerila. U filmu se među ostalim govori o sredstvu protiv korova Roundup, koje je Monsanto uveo prije 30 godina. Danas je to najprodavaniji herbicid na svijetu.

"Da je Monsantu uspjelo posvuda učiniti Roundup omiljenim sredstvom, bilo kod poljoprivrednika ili vrtlara iz hobija, razlog je među ostalilm to što je to poduzeće uvijek tvrdilo da se taj proizvod prirodno rastvara i da nije štetan za okoliš. A to je laž. Prošle je godine jedan francuski sud osudio Monsanta zbog širenja laži u promidžbi, a isto se dogodilo i u Sjedinjenim Državama. Roundup ne samo da je štetan za okoliš, nego izaziva i rak, kako je dokazalo više znanstvenika. Ja sam sigurna da će taj herbicid jednoga dana biti zabranjen zato što je opasan“, kaže Robin.

Obmana genetskim promjenama

Da bi produžio uspjeh svoga herbicida Monsanto je 1990-ih godina razvio paletu proizvoda koji su genetskom promjenom učinjeni otpornim na taj herbicid. „Jedno se mora shvatiti. Danas se puno govori o genetski promijenjenim biljkama. Kaže se da su one djelotvorno sredstvo protiv gladi u svijetu. Možda će takvo nešto postojati jednoga dana. Ali, ono što danas raste na poljima 90 posto potječe iz Monsantovih genetskih laboratorija“, upozorava Robin.

Svoj pobjedonosni pohod Monsantove genetske biljke započele su u Sjedinjenim Državama. Ali, francuska novinarka otkriva da američka ustanova koja je dala dopuštenje za genetsko sjeme, nije to učinila zbog znanstvenih nego zbog političkih razloga. Te proizvode ni u kojem slučaju nisu testirali neovisni stručnjaci glede moguće štetnosti.

Uništavanje indijskih seljaka

U Indiji Monsanto pravi promidžbu za vrstu pamuka bollgard. Ona je genetski promijenjena kako bi se spriječilo da ju napadaju kukci. Ali, ta vrsta pamuka, prema istraživanju francuske novinarke, kriva je za brojna samoubojstva seljaka. Monsanto je pokupovao brojne tamošnje tvrtke koje su prodavale sjeme i sad nudi samo svoje skupe genetski manipulirane vrste. A one su često osjetljive na razne bolesti pa su loše žetve vrlo česte. To je uništilo egzistenciju brojnim seljacima.

Cilj kontrola proizvodnje hrane

U Meksiku, zemlji iz koje potječe kukuruz, Monsantov genetski manipulirani kukuruz u međuvremenu onečišćuje izvorne vrste, dok se Paragvaj pretvara u zelenu pustinju, što stanovništvo tjera na napuštanje zemlje. Seljački vođa Jorge Galeon morao je promatrati kako se zemljom masovno širi Monsantova genetski manipulirana soja. Na jednom skupu seljaka, na kojem je prikazan i film francuske novinarke, pojasnio je stvari: „Monsantov cilj je kontrolirati proizvodnju hrane u čitavome svijetu. Da bi to postigao koncern teži uspostavi poljoprivrede bez seljaka. Time postiže da mi gubimo neovisnost i da se sami možemo prehraniti. Moramo se dakle boriti za svoju neovisnost, za našu zemlju, naše obitelji, našu domovinu.“

Monsanto je ne jednom lagao, krivotvorio znanstvene studije, kritičare ušutkavao, dokazuje novinarka Robin u svom filmu. Na njezine optužbe koncern šuti i odbija svaki razgovor. Ali, borba Marie-Monique Robin protiv Monsantovih malverzacija tek počima. Njezina knjiga prevodi se na brojne jezike, a film bi uz Europu trebao biti prikazivan i u Australiji, Japanu i Kanadi. A na internetu brojni blogovi i forumi bave se temom „Monsantovog svijeta“.