"Maršalov plan" za Grčku

"New Deal", "Maršalov plan" - ili primjereno Grčkoj, neki su se dosjetili imenu "Herkulesov plan" jer političari su brzi kada treba naći frazu kojom bi se potakla gospodarska obnova Grčke. Tako i zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu Daniel Cohn-Bendit koji traži "plan koji će s jedne strane oprostiti dio dugova Grčkoj, ali s druge strane koji predviđa reformu i 'Maršalov plan', plan investicija. Inače se nikakvo gospodarstvo ne može oporaviti."

Protiv takvih riječi političara se ne može ništa reći, smatra Janis Emanoulidis iz nezavisnog instituta European Policy Centre u Bruxellesu. Ali, jedno su lijepe riječi, a ovdje se mora raditi o sadržaju: "Ako se radi samo o praznim frazama i lijepim formulacijama u objavama nakane summita EU, to ništa neće pomoći. Tu se mora napraviti pravi posao."

Milijarde su tu - ali kako ih pametno uložiti?

A taj posao već traje - doduše bez kamera i velike pozornosti javnosti. Od ljeta djeluje takozvana "Task Force Greece", skupina stručnjaka okupljena oko Nijemca, Horsta Riechenbacha koja Grcima želi pomoći upotrijebiti milijarde eura pomoći koje im već stoje na raspolaganju.

To nisu nikakvi novi fondovi, nego europski fondovi za strukturni poticaj: "Kad je riječ o novcu, on postoji. Ali kako bi se ta sredstva za strukturalne promjene doista i iskoristila do 2013. godine, već je i to golem posao, tako da se nekakav novi 'Maršalov plan' jedva još može potrošiti u projekte koji imaju smisla."

Zapravo je Grčka postavila zahtjev za samo trećinu novca koji im stoji na raspolaganju do kraja poticajnog razdoblja. Drugim riječima, najveći je posao uopće naći projekte koji će imati smisla - i koji će doista pomoći razvoju gospodarstva i zapošljavati stanovništvo. U prošlosti se i prečesto novac takvih fondova u nerazvijenim dijelovima Europe, dijelio za sumnjive projekte i "Potemkinova sela" koja nikad nisu imala gospodarskog smisla. Tako je novac lako i brzo mogao nestati, ali naći i pomoći dobar projekt je upravo zadaća ove ekipe stručnjaka.

Turizam, energija...

Jer, Grčka ima potencijala koji se još mogu koristiti, smatra Janis Emoanouldis: "U sektoru turizma ima sigurno područja koja još nisu iskorištena. Povrh toga, ima mogućnosti i razvojem infrastrukture potaći razvoj i u drugim dijelovima Grčke, a ne samo u centrima poput Atene. Jedan primjer je i sektor energetike: tu se razmišlja o korištenju obnovljivih izvora energije, osobito energije sunca."

U takvim europskim projektima je pravilo da dio troškova preuzima Bruxelles, ali dio mora uložiti nacionalna vlada. U slučaju Grčke je smanjeno učešće tamošnje vlade kako bi se spriječilo da dobri projekti ne budu realizirani, samo zato jer Atena mora štedjeti.

I neki političari uviđaju kako ne nedostaje ni dobre volje, niti novca - nego mudrosti i znanja. Tako i Markus Pieper, njemački konzervativni zastupnik u Europskom parlamentu upozorava kako "zapravo ima još mnogo europskog novca spremnog za korištenje i kojeg bi rado uložili, ali kojeg se na licu mjesta uopće ne može potrošiti na pravi način. Zato moramo bolje surađivati s regionalnim upravama, moramo tamo odvesti više stručnog znanja tako da doista možemo tamo iskoristiti taj novac."

Ali čak i da se uspije brže pronalaziti prostore za investicije, osobito kod infrastrukture će potrajati mnogo godina prije nego što ona počne i donositi novac. U međuvremenu prije svega mala i srednja poduzeća u Grčkoj hitno trebaju pomoć. Novac Europe bi mogao pomoći za njihov spas, ali je svima jasno kako je vremena sve manje. Mnogi mladi, obrazovani Grci ne mogu pronaći posao. Zato, prije nego što napuste svoju domovinu, rješenje bi bilo pomoći im na putu u poduzetništvo. Emanouldidis ističe primjer informatičke tehnologije i telekomunikacija, gdje bi se ciljanim poticajima mogle otvoriti nove tvrtke - i radna mjesta.

Autor: Wolfgang Landmesser, Bruxelles / Anđelko Šubić

Odg. ur.: Nenad Kreizer