Masovni prosvjedi protiv Putina – moć ulice

Policijske palice i električni paralizatori protiv demonstranata. Više od 5.000 uhićenih za samo jedan dan. Ruska policija tijekom masovnih prosvjeda širom zemlje nije bila nježna prema pristašama uhićenog Alekseja Navalnog.

Najveći broj poznavalaca prilika to vidi kao prekomjernu reakciju. I ocjenjuje da to pokazuje nervozu u Kremlju. Ali, koliko su zaista demonstranti za ruskog predsjednika Vladimira Putina opasni? Može li novi val prosvjeda uzdrmati njegovu fotelju?

Šef umjerene liberalne Zaklade peterburška politika, Mihail Vinogradov, u razgovoru za DW ocjenjuje da promjenu vlasti u Rusiji ne mogu izazvati samo mase na ulicama. Presudnije je „kolebanje elita“, dakle visokorangiranih državnih dužnosnika oko Putina, u vojsci i tajnim službama, ukazuje Vinogradov. Ako u Rusiji dođe do političkih turbulencija, onda se po pravilu događa podjela unutar organa moći. Ali, „u ovom trenutku takav rascjep ne postoji“. Vinogradov uspoređuje ove prosvjede s prosvjedima 2019. prije izbora za moskovski gradski parlament. Smatra da ne bi ništa politički promijenili.

Kremlj u defenzivi

Neovisni politički analitičar Abas Galjamov misli međutim da demonstracije imaju više snage. U razgovoru za DW policijsku reakciju uspoređuje s obranom tvrđave okružene jarkom. Snage sigurnosti su izgledale „kao da su se sakrile iza zidina, podigle mostove preko jarka i čekaju neprijateljske napade“.

Galjamov smatra da to pokazuje da Kremlj sebe vidi u ulozi onog koji se brani. Politolog kaže da su mu policajci djelovali demotivirano i iznenađeno, bez obzira na njihovo žestoko postupanje s demonstrantima. Nasuprot tome, kritičari Kremlja djelovali su vrlo motivirano. „Zbog toga što su vlastodršci bili u defenzivi sljedeći prosvjedi bi mogli biti masovniji“, očekuje Galjamov.

A možda i nasilniji? U to međutim sumnja Ilija Grašenjkov iz Centra za razvoj regionalne politike, privatne političke zaklade sa sjedištem u Moskvi. Grašenjkov smatra da aktualni prosvjed „prodire dublje“, da je jezgra demonstranata znatno „aktivnija“ nego na prethodnim prosvjedima. „Oni svjesno riskiraju da budu uhićeni ili pretučeni, i usprkos tome izlaze na ulice. Što više, najveći dio njih zaista gaji simpatije prema Navalnom i traži njegovo puštanje na slobodu. Prosvjed je ovoga puta rezultirao političkim zahtjevom.“

Odlučuju elite

Ipak, Putina neće tako otjerati s vlasti, uvjeren je Abas Galjamov. Kao i Mihail Vinogradov i on smatra da je uloga elita presudna. „Naravno da neće demonstranti jednog dana jurišati na Crveni trg i izbaciti Putina iz Kremlja, ali prosvjed ipak pokazuje da su ljudi nezadovoljni elitama. To će jednog dana utjecati i na lojalnost elita (Kremlju, op. ur). A onda će se i one pobuniti.“

Čak i ako prosvjedi nisu imali neki veliki efekt, niti je Navalni pušten na slobodu, ipak su demonstracije u priličnoj mjeri politizirale zemlju, a možda su utjecale i na neke Putinove birače u njihovim odlukama.

Sljedeće jeseni su, naime, parlamentarni izbori, tada se biraju zastupnici za državnu Dumu. Politički stručnjaci ne isključuju da bi se tzv. „smart voting“, odnosno „pametno glasovanje“ koje je uveo Aleksej Navalni, moglo isplatiti. Cilj tog glasovanja je da se što je moguće više glasova oduzme vladajućoj stranci Jedinstvena Rusija. Navalni preporučuje Rusima da glasaju za bilo koju drugu stranku, bez obzira koliko mala bila – za sve, samo ne za Jedinstvenu Rusiju. A Navalnom je važno samo jedno: da Putinova stranka dobije što manje podrške, kako bi nekad mogla biti i uklonjena s vlasti.