Mađarska ne odstupa s desnog kursa

U prošlosti je Viktor Orban glavni grad Europske unije nazivao „novom Moskvom“ koja želi kolonizirati Mađarsku. Sada se na dnevnom redu u Bruxellesu nalazi mađarska gospodarska politika, koju resorni ministar ove zemlje György Matolscsy ponosno naziva „neortodoksnom“. Europska komisija naime kritizira Mađarsku navodeći kako s politikom koju provodi svoj proračunski deficit neće dugoročno gledano moći održati ispod tri posto. Iz istog razloga protiv ove zemlje EU provodi postupak zbog nepoštivanja kriterija o zaduženju. Primjerice, EU kritizira činjenicu da su primjerice inozemne banke i telekomunikacijska poduzeća u Mađarskoj prisiljena na plaćanje takozvanog kriznog poreza. On ovoj zemlji doduše ne donosi neke veće financijske dobitke ali je njegovo postojanje u populističkom smislu vrlo djelotvorno. Bruxelles mađarskoj vladi predbacuje i statističke manipulacije. Orbanovi napori su sada usmjereni prema obustavi spomenutog procesa zbog proračunskog deficita zbog kojeg Mađarskoj prijeti oduzimanje EU poticajnih sredstva. 

Kult oko autoritarnog vladara Horthyja

No, Mađarska nije samo pozornost privukla svojom „neortodoksnom“ gospodarskom politikom već i zbog svoje političke situacije, prvenstveno zbog desnog kursa samog Orbana i njegove vladajuće stranke Fidesz („Savez mladih demokrata“). On naime po mnogo čemu podsjeća na program desno ekstremne stranke Jobbik („Desniji / Bolji“): uz nacionalističku retoriku su primjerice predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda u ljeti 2010. godine izbačeni iz zemlje. Podršku ove desno ekstremne stranke, vlada je dobila i zbog zakona prema kojem oni koji žele primati socijalnu pomoć moraju istodobno pristati na besplatni, društveno korisni rad kao i na kontrole u stanovima u kojima žive. Ove restrikcije su, kako ih vide i članovi stranke Jobbik, u prvom redu mjere protiv „lijenih i kriminalnih Cigana“. Osim toga, mađarski parlament podržava i prava paramilitarnih "obrambenih građanskih snaga". S time u svezi uvedeno je i pravo građana na oružanu samoobranu.

I novi kult oko Miklosa Horthyja, autoritarnog mađarskog vladara iz razdoblja između dva rata, također je inspiriran idejama desno radikalne stranke Jobbik. U međuvremenu i sami članovi stranke Fidesz sudjeluju u postavljanju kipova i spomen ploča spomenutog Horthyja, suodgovornog za Holokaust mađarskih židova.

Kritika Reportera bez granica

Ovaj desničarski kurs Viktora Orbana i njegove vlade primjećuje se prije svega u javnoj retorici. Gotovo da nema tjedna u kojem neki političar iz stranke Fidesz, ili pak netko od njihovih simpatizera, nije dao neku desno ekstremnu izjavu. Primjerice, početkom siječnja list Magyar Hirlap objavio je izjavu Zsolta Bayera, jednog od osnivača stranke Fidesz i Orbanovog prijatelja: „Jedan značajan dio Cigana nije podoban za suživot među ljudima. Oni su životinje. Tih životinja ne bi smjelo biti. Nipošto. Taj se problem mora rješiti – odmah i bez obzira kako“. Ovaj je komentar izazvao kako u samoj zemlji tako i diljem Europe gnušanje. No, Orbanova stranka je samo odgovorila kako „Bayer zastupa svoje osobno mišljenje“. Jedan član stranke Fidesz je čak izjavio kako oni koji prosvjeduju protiv ovog članka se „postavljaju na stranu ubojica“ –  misleći pritom na Rome.

Ova nacionalistička i populistička linija vlade primjećuje se i u medijima. Novinari u državnim medijima su primjerice zakonski obvezni u svojem radu raditi na jačanju „nacionalnog identiteta i nacionalnog zajedništva“. Organizacija Reporteri bez granica u svom najnovijem izvješću kritizira i povećanje samocenzure u mađarskim medijima. 

U Bruxellesu je ovaj desni kurs Viktora Orbana do sada jedva javno bio primijećen. Prije svega Orbanovi politički prijatelji iz „Europske pučke stranke“ (EVP) su najčešće izbjegavali izraziti kritiku na račun mađarskog premijera. „Prema mojim saznanjima Viktor Orban i stranka Fidesz se distanciraju od desnog ekstremizma i antisemitizma“, poručio je primjerice Hans-Gert Pöttering. No, neki članovi EVP-a su u međuvremenu ipak postali jasniji. Primjerice, povjerenica EU za pravosuđe i poštivanje osnovnih prava, Viviane Reding izrazila je svoje zaprepaštenje zbog slučaja Zsolta Bayera i njegovih izjava na račun Roma.

Prosvjedi protiv takozvane „židovske liste“

Još do prije nekoliko tjedana se mogao steći dojam kako se vladajuća stranka Fidesz jasno želi distancirati od rasne mržnje i antisemitizma. Povod je bio zahtjev stranke Jobbik u studenom 2011. godine u mađarskom parlamentu za stvaranjem tzv. „židovske liste“. Ona bi trebala obuhvatiti sve židove koji žive u Mađarskoj kako bi se moglo ispitati koji od njih „u parlamentu i u vladi predstavljaju sigurnosni rizik za zemlju“.

Antal Rogan, predsjednik zastupničkog kluba stranke Fidesz, organizirao je nakon toga, u prosincu prošle godine, velike prosvjede protiv stranke Jobbik. On je tom prigodom održao govor u kojem je oštro kritizirao antisemitizam u Mađarskoj. No, malo potom objavljen je Bayerov tekst o Romima, zbog čega stručnjaci sumnjaju da Orban i njegova stranka ozbiljno misle kada se distanciraju od desnog ekstremizma. „Naša istraživanja primjerice pokazuju kako se 70 do 80 posto stanovnika Mađarske izjašnjava protiv pripadnika romske manjine. A protiv ovakve široko rasprostranjene atmosfere među biračima, Orban i njegova stranka neće poduzeti ništa“, kaže mađarski sociolog Pal Tamas.

Slično mišljenje zastupa i pisac György Dalos: „Ako se Orban doista želi distancirati od desnog ekstremizma, tada bi u tom smislu trebao stupiti u oporbu i to sa svim demokratskim snagama. Svi zajedno bi tada trebali izdati priopćenje u kojem stoji da je stranka Jobbik nedemokratska. No, Orban u posljednje tri godine u parlamentu s pripadnicima oporbe nije čak popio niti šalicu kave. On se boji ovakvih izjava budući da ne zna kada će ponovno trebati birače s desnog političkog spektra“.