Mađarska traži hitnu pomoć EU-a
25. veljače 2009Mađarskom premijeru se žuri, a njegova je poruka jasna: on očekuje veću pomoć europskih susjeda. Jer, unatoč tome što mu u Bruxellesu smiješak nije silazio s lica, Ferenc Gyurcsany se kod kuće zbog gospodarske krize nalazi pod snažnim pritiskom. Na novinskoj konferenciji nakon sastanka s Barrosom on je istaknuo: "U Mađarskoj imamo uzrečicu: u lošim vremenima prepoznaješ svoje prijatelje. Mislim da je taj trenutak došao, jer mi smo stvarno u teškoćama."
Zajedno s njim u teškoćama se nalaze i zapadnoeuropske banke koje su godinama kreditima poticale potrošnju u istočnoj Europi i time utjecale i na gospodarski rast. Gyurcsany je iznio podatak da su banke iz eurozone i Velike Britanije u istočnoj Europi investirale 1,6 bilijuna eura, pa bi, kako je ocijenio, propast istočnoeuropskih banka ugrozila i partnere na Zapadu. Jer, zbog krize mnogi Mađari sada ne mogu otplatiti dugove. Novi krediti se više gotovo i ne daju, banke čak povlače kapital iz istočne Europe - a sve to pak dodatno koči gospodarstvo. Mađarski premijer zato od Bruxellesa traži da utvrdi paket mjera vrijedan 100 milijardi eura za pomoć istočnoeruopskim bankama. No, domaćin Barroso je bio suzdržan: "Svi čimbenici moraju preuzeti odgovornost, kako u novim tako i u starim članicama EU-a. Govorim o bankama, ali i o nadzornim organima."
Kriza kao politički ispit
No, mađarski se premijer ne predaje i najavljuje da će svoj zahtjev ponoviti već u nedjelju na izvanrednom summitu Europske unije. Osim toga, on je otišao i korak dalje te se založio da se zemljama srednje i istočne Europe dopusti uvođenje eura po ubrzanom postupku. Jer, njihove su valute zbog krize izgubile na vrijednosti u odnosu na euro. Barroso je i tu bio suzdržan te naglasio kako države članice moraju ispuniti kriterije među kojima su najvažniji niska inflacija i državni deficit manji od tri posto društvenog brutto proizvoda.
Diplomati u Bruxellesu smatraju da ova kriza u Europi stvara i politički jaz među državama članicama. Na brojnim izvanrednim sastancima na vrhu zapadna Europa vodi glavnu riječ, pa protekcionistički tonovi iz Pariza i drugih metropola izazivaju nepovjerenje na istoku Europe. Time gospodarska kriza postaje i sve ozbiljniji ispit za političko jedinstvo Europske unije.