1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Medijima u Turskoj nitko ne vjeruje

Akal Deger
30. lipnja 2020

Čak polovina onih koji glasaju za stranku turskog predsjednika ne vjeruje da su domaći mediji slobodni. Mnogi od njih čak misle da je tisak „pristran i nepouzdan“. To pokazuje jedno novo istraživanje provedeno u Turskoj.

https://p.dw.com/p/3eYdk
60. Jahrestag des Militärputsches in der Türkei 1960
Foto: picture-alliance/AA/O. Coban

isak širi „pristrane i nepouzdane informacije", smatra 70 posto stanovništva. „Tisak je pod državnom kontrolom i nema mogućnost slobodno se izraziti izrazi", ocjenjuje čak 56 posto ispitanih.

To su rezultati istraživanja vašingtonskog trusta mozgova „Centar za američki progres" (CAP) pod nazivom „Promjene medijskog krajobraza". A najvažniji zaključak, prema riječima politologa Andrewa O'Donohua koji je sudjelovao u istraživanju, glasi: kontrola medija koju u Turskoj sprovodi Redzep Tayyip Erdogan – stagnira. Turski predsjednik čak gubi kontrolu nad njima, tvrdi za DW O'Donohue.

On naglašava da čak i ljudi koji su vrlo bliski vladi, na primjer većina birača ultranacionalističke Stranke nacionalističkog pokreta (MHP), smatra da u Turskoj nema slobodnih medija. Pritom čak polovina birača vladajuće islamsko-konzervativne Stranke pravde i razvoja (AKP) i 63 posto birača MHP turski tisak doživljava kao „pristran i nepouzdan".

„Zahvaljujući našim genima virus nam ne može ništa"

Andrew O'Donohue türkischer Experte
Andrew O'DonohueFoto: Privat

Istraživanje američkog trusta mozgova pokazuje također da je polarizacija u sferi medija vrlo duboka. „Ne postoji niti jedan medij kojem vjeruju sve strane u društvu", kaže O'Donohue i ocjenjuje kako je to vrlo zabrinjavajuće.

„I provladin i oporbeni tisak namjerno pogrešno predstavljaju informacije. Na primjer, visokotiražni oporbeni list Sözcü širio je lažne informacije o sirijskim izbjeglicama i migrantima koji se nalaze u Turskoj", kaže američki politolog.

Pored toga, u Turskoj posljednjih godina ima malo istraživačkog novinarstva. „Čak i u neovisnim medijima najviše ima komentara, a stalno se prenose osobna mišljenja analitičara ili poznatih ličnosti", kaže O'Donohue.

To je posebno bilo vidljivo u izvještavanju o korona-krizi. „Zabrinjavajuće je što su ljudi u Turskoj dobivali servirane vijesti poput: 'Zahvaljujući turskim genima virus nam ne može ništa'. A pored toga, provladin tisak je neprestano slao poruku: 'Mi smo uzor čitavom svijetu'."

Predsjednik se plaši društvenih mreža

Türkei Journalisten vor Gericht | Barış Terkoglu und Barış Pehlivan
Pravosudni pritisak na turske novinareFoto: İsmail Saymaz

U želji da izbjegnu medijsku cenzuru, ljudi u Turskoj u dobroj mjeri se informiraju preko društvenih mreža ili s malih internet-platformi. O'Donohue podsjeća da je Twitter nedavno izbrisao više od 7.000 naloga za koje se vjeruje da su manipulativnim porukama podržavali vladajuću stranku.

„To pokazuje da Erdogan pokušava upravljati i društvenim mrežama kako bi osigurao podršku za sebe", kaže američki politolog i podsjeća da su tijekom korona-krize neki ljudi i zatvarani zbog kritika koje su dijelili na društvenim mrežama.

„Ali Erdoganovi napori da preuzme kontrolu nad društvenim mrežama do sada nisu bili uspješni. Postoje znakovi koji pokazuju da se on plaši društvenih mreža. Erdogan je zabrinut da bi to moglo ojačati uspješne oporbene političare poput Ekrema Imamoglua ili Alija Babacana", zaključuje Andrew O'Donohue.