Medvjedi divljaju Rumunjskom?
3. listopada 2018
„Pastira ugrizao medvjed", „Novi stravičan napad medvjeda", „Medvjedica i dva mladunčeta svaki dan prolaze kroz selo"... To su samo neki od naslova u rumunjskim medijima i na stranicama lokalnih političara u proteklim mjesecima. Javljaju se i poljoprivrednici i u pravilu se može čitati: napada je sve više jer je i broj medvjeda prevelik.
Dok su u mnogim zemljama zapada Europe medvjedi već odavno istrijebljeni i rijetki preostali primjerci su pod najstrožom zaštitom, čini se da u Rumunjskoj doista živi najveća populacija medvjeda u Europi – ako se izuzme Rusiju. Barata se brojkom od 6.000 do 6.600 životinja, ali zapravo ne postoje pouzdane brojke niti koliko ih ima, niti koliko je stvarno bilo napada. Njihov broj bi zapravo mogao biti daleko manji, jer postoji i konkretan interes da se tamo broje i medvjedi koji zapravo ne postoje.
Kao i u mnogim drugim zemljama tako je i u socijalističkoj Rumunjskoj lov bio zabava samo za elitu – i to je dobrim dijelom ostalo tako. Pogotovo u lov na medvjede je u doba Ceausescua odlazila samo partijska i vojna vrhuška, a redovito su se pozivali i strani gosti – sovjetski vođa Brežnjev je bio poznat kao strastveni lovac.
Čopori opasnih medvjeda – odmah nakon zabrane
Danas pak godišnji lov organizira rumunjski tajkun Ion Tiriac u Balacu na zapadu Rumunjske i na tom lovu se redovito okuplja krema političkog i gospodarskog života Rumunjske – uz ugledne goste iz inozemstva. Tako je redoviti gost i Klaus Mangold, dugogodišnji predsjednik povjerenstva njemačkoga gospodarstva za istok Europe.
Osim što je to zabava za bogatune i moćnike, to je dobar izvor prihoda i za lokalne vlasti i lovačka udruženja. Jer to su gosti kojima nije teško platiti i po nekoliko tisuća eura za ustrijeljenog medvjeda. Tako onda i na lokalnoj razini postoji interes da se javlja veći broj medvjeda nego što doista postoji kako bi nadležno Ministarstvo odobrilo odstrjel oko 500 medvjeda godišnje. A onda se tu i griješi iz objektivnih razloga jer istog medvjeda možda broje u više susjednih općina obzirom da su to znatiželjne životinje koje rado lutaju naokolo.
Na tu činjenicu su dugo ukazivali rumunjski zaštitnici prirode tako da je koncem 2016. tadašnja ministrica okoliša Cristina Pasca Palmer najavila privremenu zabranu svakog lova na medvjede. Jer medvjedi su i važan argument za netaknutu prirodu i očuvani okoliš Rumunjske, koji ističu i strani mediji.
Makar je poznato da je vrijeme skotnosti smeđih medvjeda jako dugo i da postaju spolno zreli tek s pet ili šest godina, gotovo odmah nakon odluke te ministrice su se počeli redati napisi o naglom porastu broja medvjeda u Rumunjskoj i „stravičnim" napadima tih zvijeri na ljude i domaće životinje.
„Previše je ljudi po šumama"
Nova ministrica okoliša Gratiela Gavrilescu koja je na toj dužnosti od početka 2017. je ovog travnja predstavila „Akcijski plan za konzervaciju populacije smeđeg medvjeda u Rumunjskoj". Usprkos tom obećavajućem naslovu, u njemu ovo ministarstvo želi „optimalnu" populaciju medvjeda u toj zemlji od oko 4.000 primjeraka. Drugim riječima, upozoravaju zaštitnici prirode, i ako su procjene broja životinja barem približno točne, ovo ministarstvo želi dati zeleno svjetlo za pomor oko 2.000 medvjeda!
Janos Szin je poduzetnik, ali i ljubitelj prirode koji živi u blizini Bailea Tusnada u rumunjskoj Transilvaniji i koji ima sasvim drugačije tumačenje takvih susreta medvjeda i ljudi. „Ja nisam niti zagovornik Zelenih, niti sam lovac, ali je činjenica da mi danas mnogo više zadiremo u životni prostor medvjeda nego što smo to činili prije 20, 25 godina. Naravno da se ljudi tako češće susreću s medvjedima. Ali to ne znači da ima previše medvjeda."
Čovjek je kriv, smatra Szin: „Sve se više krče šume, svugdje se čuje zvuk motorne pile. Ljudi se danas i kroz divlja područja voze terencima, terenskim motociklima, biciklima, motornim sanjkama... Masovno se skupljaju šumski plodovi i gljive. Jednostavno je tako: danas su po šumama posvuda ljudi. I oni ometaju životni prostor medvjeda."
Onda ne čudi da i medvjedima ne preostaje ništa drugo nego da hranu traže kod ljudi: na smetlištima, u Brasovu u Transilvaniji doista dolaze na rub grada. I međunarodne organizacije poput World Wildlife Fund upozoravaju Bukurešt kako medvjedi ili čak lov na njih nije najveći problem, nego sve manji prostor u Rumunjskoj gdje bi medvjedi živjeli kao što su oduvijek živjeli.