Meksiko: tko će ti pomoći ako mafija neće?

Naziv se brzo stvorio: "Chapo paketi klope". Tako meksički mediji zovu pakete sa živežnim namirnicama koje stanovništvu, naravno samo pred kamerama, dijeli kćerka jednog od najpoznatijih meksičkih vladara droge, Joaquína "El Chapo" Guzmána. Alejandrina Guzmán spremno objašnjava kako je to pomoć potrebitima u ovoj pandemiji, prije svega starima i nemoćnima. Njen tata i šef kartela Sinaloa vjerojatno zna što mu radi kćerka, iako je izručen Sjedinjenim Američkim Državama i tamo sjedi u zatvoru.

Naravno, već je njezin tata bio spreman i ubiti bilo koga tko bi mu u lice rekao kako ima ikakve veze sa drogom i narkoticima, a to još više vrijedi za njegovu kćerkicu. Ona je modna kreatorica, a u meksičkoj saveznoj državi Jalisco je registrirana i modna marka "El Chapo 701" - i tu je već stvoren nadimak modnog trenda: "Narko-Chic". Alejandrina s pomoćnicima u siromašnim četvrtima dijeli pakete sa logom modne tvrtke u kojem je i toaletni papir i riža. Naravno, sve pred kamerama i tek što nestanu iz četvrti gdje su dijelili pakete, na socijalnim mrežama se pojave filmovi i fotografije njene akcije.

Obitelj Guzmán tek slijedi trend: čitav niz meksičkih bandi kriminalaca se proteklih dana upadljivo često trude pobuditi pažnju javnosti dijeljenjem paketa pomoći. Državne službe tu ne mogu učiniti ništa: pakete dijele nenaoružani civili, kaže nam gradonačelnik San Lusia Potosia, Xavier Nava. U tom je gradu aktivan kartel Jalisco Nueva Generación. Ali ovaj puta i on tek dijeljenjem paketa, tako da državne službe tu nemaju nikakve pravne osnove sve ih uhititi.

Ali što ih je natjeralo na te akcije? "Nema nikakve humanitarne krize niti nestašice u Meksiku", objašnjava nam Falko Ernest iz Crisis Group. "Karteli koriste priliku kako bi učvrstili svoju socijalnu bazu", kaže nam. A paketi sa malo hrane su trenutno bolje sredstvo nego nasilje: "Resursi kartela su trenutno tanki, a povesti rat je skupo."

Dobročinstvo kao instrument moći

I novinar Jose Reveles nam objašnjava o "propagandnoj strategiji kako bi se pokazala prisutnost". Nasilje i dobročinstvo su dvije strane iste medalje kad je riječ o teritorijalnim pretenzijama - bilo prema državi, bilo prema konkurentnim bandama.

Kriminalcima koristi i činjenica što je vlada Meksika doduše uvela programe socijalne pomoći, ali ona je neučinkovita, manjkava i politizirana. "To nije dobro", misli novinar. "Ako država tu ne pokaže što može, Meksiko će uskoro imati još veći problem sigurnosti." Već i prije pandemije je Meksiko kročio prema novom rekordu nasilja: samo u ožujku je ubijeno 2.585 osoba, što ga čini mjesecom sa najviše nasilja od kad se uopće vodi evidencija.

Sveučilišni profesor Mauricio Marino iz Centra za gospodarski razvoj i istraživanje (CIDE) zato savjetuje meksičkom predsjedniku Andrésu Manuelu Lópezu Obradoru neka se radije privremeno okani svojih prestižnih projekata kao što je jedna rafinerija i turistički vlak na jugu Meksika i umjesto toga za 68 milijuna siromašnih Meksikanaca šest mjeseci plaća osnovnu mirovinu.

Naravno da predsjednik tako nešto ne želi niti čuti. U jutarnjim obraćanjima naciji povodom krize sa koronom nikad ne kaže niti riječ o pitanju sigurnosti.

Virus pogađa i kriminalce

Ali i organizirani kriminal je pogođen pandemijom. Mnogi švercerski putovi su blokirani, kako za kokain koji treba doći imućnim potrošačima, tako i za kemikalije za sintetičke droge što stižu iz Kine. Svugdje se pojavljuju poteškoće u nabavi. Ne ide dobro niti s reketarenjem, a i kod šverca ljudima je loše jer su zatvorene granice. Neke organizacije više ne mogu niti plaćati svoje ubojice.

Ali kao što misli meksički novinar koji se bavi tamošnjim kriminalom, veliki karteli imaju dovoljno rezervi izdržati i nekoliko mjeseci bez novih prihoda. A možda je to i prilika progutati manje kriminalne organizacije, misli Reveles. "To bi za državu bio dobar scenarij, jer bi tada ciljano mogao napasti priliv i pranje njihovog novca i tako ugroziti blagajne velikih bandi." No priznaje i kako se jedva vide nekakvi pokušaji koji bi vodili u tom smjeru.

Ipak, ne misli kako bi ova pandemija mogla dovesti do centralizacije organiziranog kriminala kakav se desio prije dvadesetak godina kad je organizirani kriminal bio u rukama tek malog broja moćnika - pod nadzorom državne stranke PRI. "Fragmentacija kriminala je ukupno uzevši već previše velika", misli Reveles.

Ali strahuje kako bi se to mnoštvo malih bandi, u nestašici prihoda od narkotika, moglo okrenuti drugim oblicima kriminala: otmica, uličnom kriminalu ili švercu benzina. A to bi moglo lako značiti da bi u Meksiku bilo još više kriminala nego što ga je bilo prije nego što su progovorili toaletni papir i tjestenina.