Merkel i Putin hvale njemačko-ruske odnose

Njemačka i Rusija žele i nakon smjene vlasti u Kremlju prisno surađivati. To su najavili savezna kancelarka Angela Merkel i ruski predsjednik Vladimir Putin nakon razgovora u Moskvi.

Razgovaralo se i o temama o kojima dvije zemlje nemaju ista stajališta. Ruski predsjednik se tako ponovo izjasnio protiv proširenja NATO-a. Očekuje se da će u travnju pozivnice za NATO dobiti Hrvatska, Albanija i Makedonija.

"Kosovo potiče separatizam"

U vezi s Kosovom Putin je ponovio da bi Rusija priznala njegovu neovisnost samo kad bi se s time složila Srbija. Rekao je također da neovisnost Kosova podgrijava separatizam u Europi, što je važno i za Veliku Britaniju, Španjolsku i Belgiju.

Savezna kancelarka se sastala i s budućim ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedjevim. Naglasila je da su mu u Njemačkoj "sva vrata otvorena". Obećala je potporu gradnji plinovoda kroz Baltičko more. "Tamo gdje još postoje poteškoće namjeravam razgovarati, sa Švedskom i baltičkim zemljama", rekla je Merkel

Samo par dana nakon predsjedničkih izbora, Europska je unija od Rusije zatražila provođenje socijalnih reformi i izrazila je nadu da će s novim predsjednikom Medvedjevim biti intenzivirana suradnja. Njemačka šefica vlade, Angela Merkel, je prva visokorangirana zapadna političarka koja je posjetila Kremlj nakon održavanja izbora. No, kakvi su trenutno rusko-njemački odnosi?

Medvedjev je predstavnik post-sovjetske generacije Svježi vjetar u njemačko-ruskim odnosima: nakon godina stagnacije i zahlađenja, Berlin sada daje nove impulse bilaterali. Budući predsjednik Dmitrij Medvedjev je nada u bolju budućnost, on, kako smatra koordinator njemačke vlade za odnose s Rusijom Andreas Schockenhoff, uživa određeni stupanj povjerenja i prije nego što je stupio na tu dužnost: "Među vodećim ruskim političarima Medvedjev je prvi koji politički i poslovno nije "odrastao" u Sovjetskom Savezu. Na Putina su utjecala njegova iskustva iz Dresdena 1989. godine i njegova služba u inozemnoj tajnoj službi. Medvedjev ima sasvim drugačiju životnu priču i on je predstavnik nove, post-sovjetske generacije." Medvedjev želi modernizirati pravnu državu, gospodarstvo i rusko društvo i u tome mu je potrebna podrška. Zapad ni u kom slučaju ne bi trebao stajati po strani, promatrati što se u Rusiji događa i onda o tome donositi sud. Zbog te činjenice je i odlazak Angele Merkel u Moskvu od iznimne važnosti. Merkel je prva "važna" političarka koja se sastaje s Putinom i Medvedjevim nakon izbora u Rusiji. Za razliku od njezinog prethodnika Gerharda Schrödera, koji je gajio vrlo blisko prijateljstvo s Vladimirom Putinom, ona se prema šefu Kremlja odnosi pragmatično i distancirano. Kancelarka je u više navrata kritizirala odnos ruskih vlasti prema civilnom društvu, ugnjetavanje oporbe i grub odnos prema kritičnom tisku. Putinu se te riječi nisu svidjele. Putinov samopouzdani kurs i političko distanciranje od Zapada dodatno su doprinijeli zahlađenju odnosa. Polako tinja konflikt oko društvenih vrijednosti i demokratskih standarda i tradicija. Putinu je najvažniji gospodarski razvoj i njega bi najradije izolirao od političkih problema u procesu transformacije. To nije sve: Putin vjeruje da se teški put u prelasku na sustav tržišne privrede u Rusiji najbolje može savladati u okviru autoritarnog sustava. Kritike u Njemačkoj i u drugim zapadnim zemljama zbog takvog stava bile su očekivano glasne.

Novi predsjednik kao jamac liberalizacije? Njemačka se sada nada liberalizaciji u Rusiji pod vodstvom Dmitrija Medvedjeva. Njemački koordinator za Rusiju Andreas Schockenhoff uvjeren je da u tom procesu liberalizacije Njemačka može igrati važnu ulogu: "Mi možemo utjecati prije svega preko gospodarske suradnje, mi možemo utjecati preko obrazovanja i istraživanja, a na područjima na kojima se ljudi susreću, na razini civilnog društva mi možemo steći povjerenje ruske strane." Njemačko-ruski odnosi su kompleksni: oni se ne svode samo na gospodarske kontakte i susrete vrhunskih političara. Temelj bilaterale čine osobne veze, naprimjer partnerstva gradova i zajedničke inicijative. Nekoliko stotina tisuća ruskih Nijemaca je napustilo Rusiju i u međuvremenu žive u Njemačkoj. Tri milijuna Rusa uči njemački jezik. To su samo neki primjeri moguće suradnje. Višeslojna i ponekad i bolna povijesna, odnosno ratna iskustva predstavljaju pri tome emocionalnu kulisu bilateralnih odnosa. Ta kulisa njemačko-ruskom odnosu daje poseban značaj.