Merkel, Putin i razgovor u Sočiju

Krajem travnja 2015. godine je više zastupnika njemačkog parlamenta (Bundestag) dobilo E-mail za koji se činilo da dolazi od Ujedinjenih naroda. Bez ikakve sumnje su otvorili dodatak tom E-mailu i na taj način u parlament pustili digitalnog špijuna koji se tu zadržao nekoliko tjedana i imao uvid u veliki broj povjerljivih informacija.

Trebalo je dosta vremena da se šteta popravi, a još duže da se o tome javno počne govoriti. Stvar je vrlo neugodna: prema onome što je danas poznato, njemački parlament je bio žrtva hakerskog napada iz Rusije. Ako se u ovom slučaju radilo o tome da se dobiju informacije o Njemačkoj, u siječnju 2016. se radilo o protoku informacija iz drugog smjera: o Njemačkoj su raširene lažne informacije. Povod je bio „Slučaj Lisa": 13-godišnja djevojčica iz Njemačke, porijeklom iz Rusije, noćila je kod prijatelja. Ruski mediji su tvrdili da su djevojčicu oteli i silovali arapske izbjeglica. Rusi u Njemačkoj su izašli na ulice i demonstrirali protiv navodnog manjka sigurnosti u Njemačkoj. Nakon što je cijeli slučaj razjašnjen i nakon što je istina izbila u javnost, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je okrivio njemačke vlasti da „pravu istinu premazuju iz unutarnjopolitičkih razloga".

Njemačka na meti Rusije

Oba slučaja su primjeri kakvu važnu ulogu u Rusiji ima Njemačka. Razlozi za to su jasni, izjavio je Janis Sarts, direktor „NATO Strategic Communication Centre of Excellence" u intervjuu za „Frankfurter Allgemeine Zeitung": „Njemačka je vodeća sila u Europi. U toj ulozi Njemačka osigurava da Europa opstane kakva je trenutno". Prema ruskom tumačenju jedna takva Europa slabi poziciju Rusije zbog čega ona uzvraća udarac. Još jedan od razloga je što Njemačka neće dozvoliti da Rusija anektira još jedan teritorijalni dio Ukrajine.

Kada njemačka kancelarka Angela Merkel u utorak stigne u Soču bit će to njen prvi susret sa predsjednikom Putinom na ruskom tlu u posljednje dvije godine. Merkel i Putin će razgovarati o ratu u Siriji, sukobu u Ukrajini kao i planiranom samitu G20 u Hamburgu. Na dnevnom redu će se možda naći i ruski pokušaj utjecaja na javno mnijenje u Njemačkoj.

Gernot Erler, opunomoćenik njemačke vlada za Rusiju kaže kako kancelarkina poruka može glasiti: „neprihvatljivo je miješanje u stvari druge zemlje na takav način –ilegalnim metodama kao što su prisluškivanje ili hakerski napadi. Mislim da je rusko vodstvo svjesno što bi značilo za njemačko-ruske odnose ako bi takve metode poduzelo ili podržalo".

Njemačka želja za dijalogom

Njemačka pridaje veliku pozornost odnosima sa Rusijom. Pred kancelarkin polazak u Rusiju je njen glasnogovornik Steffen Seibert rekao da njemačka vlada teži cilju, a to je da "uključi Rusiju u donošenje konstruktivnih rješenja". Da je to prioritet upravo u teškim vremenima tvrdi i stručnjak za Rusiju Stefan Meister iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP). On je za DW izjavio da „Angela Merkel nije jedina koja putuje u Rusiju. Ministar vanjskih poslova je već boravio, a predsjednik parlamenta planira putovati u Rusiju. Čini mi se da trenutno postoji inicijativa da se dođe do razgovora s ruskom stranom".

Na ruskom dnevnom redu je međutim najviši cilj povećanje vanjskopolitičkog značaja zemlje. Rusija je od „slabog upravljača krizom" postala „aktivni dizajner" međunarodnih sukoba, smatra Sabine Fischer iz berlinske zaklade Znanost i politika (SWP). To se pokazuje kako u Siriji, tako i Ukrajini. „Za njemačku vladu su prije svega nezakonita aneksija Krima i destabilizacija na istoku Ukrajine, dvije važne teme koje opterećuju odnose", kaže Seibert.

Kako bi povećala utjecaj u Europi i demonstrirala međunarodnu moć, Moskva je svjesno iskoristila krize ili čak izazvala sukobe, dodaje Sabine Fischer. EU se ovaj put nalazi pred velikim izazovom. „EU se ne može upustiti u novu, od Moskve priželjkivanu, podjelu Europe, bez podrivanja vlastitih normi i vrijednosti i riskiranja dalje nestabilnosti sa svojim susjedima. Nezakonito i nehumano ponašanje Rusije u konfliktnim područjima se također ne mogu tolerirati".

Za Njemačku i EU će biti teško ponovo se uključiti u konstruktivan dijalog s Rusijom, piše Fischer i poručuje: „Njemačka i EU se trebaju koncentrirati na to da se konfliktima upravlja na lokalnoj razini kao i da se ublaže humanitarne patnje ljudi".