Međunarodni kazneni sud priznaje Palestinu

Početkom ožujka su se sastali članovi Središnjeg vijeća Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) kako bi raspravljali o daljnjem odnosu prema izraelskoj vladi. Palestinski predsjednik Mahmud Abbas je dobio mandat da prekine suradnju o sigurnosnim pitanjima s Izraelom. Osim toga on je dobio podršku za sve dodatne korake koji imaju za cilj pružiti podršku Međunarodnom kaznenom sudu u njegovom obavljanju posla na palestinskim područjima. Za Mahmuda Abbasa je bila važno spoznaja da iza sebe ima organizaciju kao što je PLO, koja pretendira da govori u ime svih Palestinaca. Proces pristupanja Međunarodnom kaznenom sudu Abbas je započeo još prije nekoliko tjedana.

Zahtjev za članstvom je uslijedio nakon što je 31.12. 2014. godine palestinski predsjednik Mahmud Abbas najprije priznao Međunarodni kazneni sud. Dva dana kasnije je Sudu podnesen ratificirani Rimski statut, čime je retroaktivno od 13. lipnja 2014. priznata nadležnost suda i time započeo pristupni proces Palestine Međunarodnom kaznenom sudu. Proces će biti okončan 1. travnja 2015. godine. Od tog trenutka Palestina postaje punopravna članica Međunarodnog kaznenog suda koji je osnovan kako bi procesuirao genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Izrael protiv članstva

Izrael je oštro reagirao na ovu Abbasovu inicijativu. Ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman je obustavio isplatu novca iz poreznih sredstava na koji palestinska samouprava zapravo ima pravo. "S izraelskog gledišta je to bio jednostran postupak. Nasuprot tome Palestinci su smatrali da su prisiljeni na ovaj korak jer su bilateralni pregovori do sada uvijek propadali", kaže Margret Johannsen iz Instituta za mirovna istraživanja i sigurnosnu politiku Sveučilišta u Hamburgu. I saveznik Izraela, SAD, ovaj postupak označava kontraproduktivnim. Neki kongresmeni su stoga tražili smanjenje novčane pomoći za Palestince.

Ipak to Palestince nije spriječilo da nastave sa svojim nastojanjima. Palestina pokušava javno potvrditi svoj profil države preko Ujedinjenih naroda, kaže stručnjakinja za Bliski istok Margret Johannsen. "Manje je važno hoće li u konačnici netko biti osuđen. Riječ je o tome da ratni zločini budu procesuirani", kaže Johannsen.

I tako je Međunarodni kazneni sud od 13. lipnja 2014. godine dobio sudsku nadležnost za zločine počinjene na palestinskom području ili od strane Palestinaca. Tužiteljica Fatou Bensouda od sredine siječnja skuplja informacije o stanju na palestinskim područjima. Na internetskoj stranici se tako mogu pronaći informacije o tijeku tzv. "preliminarnih istraga o Palestini". "Različite skupine, kao primjerice organizacije za zaštitu ljudskih prava, pozvane su da predoče svoje izvještaje o stanju Palestinaca", kaže Valentina Azarov, koja predaje međunarodno pravo na Sveučilištu Birzeit u Ramalahu. Palestinski predsjednik Mahmud Abbas je za to vrijeme formirao odbor koji treba razmotriti molbu Palestinaca upućenu Međunarodnom kaznenom sudu. Zadaća odbora na čijem je čelu Saeb Erekat je, između ostalog, da sakupi dokumente za Međunarodni kazneni sud i da ih proslijedi kako bi istrage mogle biti provedene.

Hoće li doći do tužbe?

Međutim, hoće li u budućnosti zaista doći do procesa protiv izraelskih vojnika, političara ili protiv naoružanih palestinskih skupina, upitno je. Jer tijekom preliminarnih istraga će se pokazati jesu li za to uopće ispunjeni nužni kriteriji. Jedan od najvećih izazova će biti hoće li Izrael surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom i hoće li dozvoliti pristup nužnim informacijama, objašnjava Valentina Azarov. No, Izrael je tu mogućnost već isključio. "Osim toga bit će promatrano kako različite palestinske institucije ophode s povredama ljudskih prava na svojim područjima", kaže ona. Pri tome će biti riječi i o tome hoće li vlada nacionalnog jedinstva, koja je formirana u travnju 2014. godine, biti u stanju prikupiti sve nužne informacije. Informacije koje također pogađaju i palestinske stranke i skupine koje nisu dio vlade nacionalnog jedinstva. Hamas je doduše član vlade nacionalnog jedinstva, ali u Gazi, u kojoj je Hamas na vlasti, djeluju brojne skupine potpuno samovoljno. Samo ukoliko nužne informacije budu pribavljene, onda će moći biti provedene i istrage. Palestinci to žele kada je riječ o gradnji izraelskih naselja, koja za njih, ali i za brojne saveznike Izraela, predstavlja prepreku za postizanje mira. Također bi trebala biti provedena i istraga o događajima u ratu u Gazi 2014. godine.

Unutarpalestinski ciljevi

Prijem Palestine u članstvo Međunarodnog kaznenog suda i moguća tužba nemaju samo posljedice na izraelsko-palestinski konflikt. I na unutarnjem, palestinskom, području brojne stranke bi iz toga mogle izvući svoju korist.

Radikalno-islamistički Hamas, koji kontrolira Gazu, podržava postupak predsjednika Mahmuda Abbasa. Hamas pri tom preuzima rizik da bi se sam mogao naći na udaru. "Moguće je čak i to da Hamas u ovom riziku vidi i mogućnost da se sa svoje strane pozicionira prema radikalnim suparnicima u Pojasu Gaze", kaže stručnjakinja za Bliski istok Margret Johannsen.

No, Valentina Azarov naglašava još jedan dodatni aspekt koji može doći u igru preko eventualnih istraga o ratnim zločinima. "Treće zemlje bi u budućnosti zbog toga mogle promijeniti svoj odnos." Ukoliko dođe do službene istrage od strane Međunarodnog kaznenog suda, onda bi države i institucije bile vrlo brzo prinuđene na povlačenje konsekvencija. Ali, ona u tome vidi i šansu da se pokrene zaustavljanje spirale nasilja. Oni Međunarodnim kaznenim sudom žele dugoročno zastrašiti ratne zločince. Obje strane bi stoga morale promisliti o svom ponašanju. Izrael je već najavio da će deblokirati sredstva namijenjena Palestincima.