Migrantska nada umire u Bosni

Die Welt piše o „nesposobnosti europske migrantske politike". „Brojni samiti su trajali do duboko u noć, napisana su bezbrojna priopćenja za tisak, mnogo toga je najavljeno. No ciljana kontrola na vanjskim granicama EU-a nikada nije postignuta. Legalnih putova za EU jedva da i danas ima. Onome tko želi bježati u EU gotovo da ne ostavlja drugi izbor nego kršenje zakona prelaženjem granice čime postaju ilegalni migranti. Europa reagira na svoj način: Svaka država sada pojačano vodi računa o svojim granicama, podiže ograde, postavlja policiju. U ponedjeljak je austrijska vlada dovela novinare na granicu sa Slovenijom u okviru vježbe „Puma" kako bi pokazala da se policija i vojska žele obraniti od migranata. Odavde nema dalje - to je bila poruka koju ministar unutarnjih poslova Herbert Kickl želi poslati u svijet. Političko raspoloženje se promijenilo, osiguranje granica u EU ima najveći prioritet i zbog toga jer se stalno upozorava na novi priliv migranata i izbjeglica. Tako je Franz Lang, direktor austrijskog Saveznog ureda za borbu protiv kriminala, nedavno izjavio kako je 80.000 ljudi preko Balkana na putu „ka nama". Odakle mu taj broj, ostaje nejasno. No strah od novog vala izbjeglica se usadio u javnu percepciju", piše Die Welt.

Što će se dogoditi na Balkanu?

List piše o tome da je sve više izbjeglica u Velikoj Kladuši: „U veljači ove godine je počeo priliv izbjeglica, na početku ih je bili nekoliko desetaka, od kraja travnja ih je sve više. Zašto? Jer se iz Srbije ne može dalje, granice s Mađarskom i Srbijom su gotovo nepremostive. Zbog toga se ljudi kreću dalje prema BiH jer vjeruju da je odatle jednostavno lakše nastaviti put... Ljudi spavaju u šatorima ili pod vedrim nebom. 800 metara dalje počinje Hrvatska. Ovdje je riječ o „zelenoj granici", koja bi se jednostavno mogla preći i ljudi bi bili u EU – teoretski. U praksi to izgleda ovako: Kada je prije nekoliko dana nekoliko desetaka ljudi pokušalo preći granicu hrvatska policija je već bila tamo, formiravši lanac nedozvolivši nikome prolazak. Hrvatska, koja je članica EU od 2013. godine, nastoji postati članicom Šengenske zone sljedeće godine. Još uvijek je otvoreno hoće to Europsko vijeće, kao što bi bilo neophodno, jednoglasno prihvatiti. Zaštićena vanjska granica EU bi svakako bila dobar argument kolikogod da košta", piše Die Welt.

„Što će se sada dogoditi na Balkanu", pita se ovaj list. „Politiku otvorenih granica iz 2015. godine Ured njemačke kancelarke brani i time da bi u slučaju zatvaranja granica Balkanu prijetio kaos – i to upravo u regiji koji je oduvijek bačva baruta na kontinentu. Do sada se to nije dogodilo. No ostane li tako mirno mogu li onda ljudi ovdje jednostavno ostati," pitanje je koje postavlja ovaj list.