1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nova globalna gospodarska kriza zbog rata u Ukrajini? 

Henrik Böhme
9. ožujka 2022

Rat koji je Rusija pokrenula u Ukrajini naglo će prekinuti oporavak svjetskog gospodarstva od pandemije koronavirusa. Što će se dalje događati - samo nebo zna... Ali dobro biti neće, smatra urednik DW-a Henrik Böhme.  

https://p.dw.com/p/48EgW
Foto: Efrem Lukatsky/AP Photo/picture alliance

Krize i ratovi mijenjaju mnogo toga, ponekad sve. Nakon Drugog svjetskog rata nastao je novi svjetski poredak, ali i institucije poput Ujedinjenih naroda, koje bi trebale spriječiti da se jedan takav razoran rat ponovi. Nakon globalne financijske krize države su pojačale kontrolu banaka i nadzorne organe. Tokom korona-krize konačno smo naučili cijeniti prednosti digitalizacije, na primjer tokom rada od kuće. 

A sada ovaj rat, koji je započeo čovjek koji želi ispravljati greške iz prošlosti (barem one za koje on misli da bi trebao). Čovjek čija prodaja plina desetljećima grije naše stanove. Predsjednik zemlje koja ima sve što je potrebno da bude supersila, bez invazije na druge zemlje: obilje sirovina, dobro obrazovane ljude, veliku kulturu. Ali propustio je priliku napraviti nešto od toga: milijarde zarađene od trgovine sirovinama nisu iskorištene da se zemlja tehnološki dovede na svjetski vrh. Umjesto toga šefovi velikih kompanija – poznati kao oligarsi – vodili su suludu utrku za najluksuzniju jahtu, najvredniju imovinu, najskuplji nogometni klub. 

Pogađaju li sankcije prave ljude? 

I onda ovaj rat, za koji samo znamo da je brutalan, ali ne i kada i kako će se završiti i koliko daleko je čovjek u Kremlju spreman ići. Kao što vidimo, on ujedinjuje takozvani Zapad i zbog njega su uvedene oštre sankcije. Rubalj ponovo erodira, kreditni rejting zemlje je srozan, investitori i njihov kapital odlaze. Ali hoće li sankcije imati željeni učinak? Pogađaju li one koje bi trebale pogoditi ili samo obične ljude koji sada više ne mogu kupiti levisice ili iPhone uređaje? 

Henrik Böhme
Henrik Böhme

Zapadna Europa, ovisna o ruskoj nafti i plinu, zabrinuta je za svoje industrije koje velikim dijelom ovise o ruskim fosilnim gorivima. Europljani strahuju od naredne zime, jer bi njihovi stanovi mogli ostati hladni. Na benzinskim crpkama cijene vrtoglavo rastu, cijena nafte dostiže nove rekorde. A to je tek početak. Na primjer nikal – kojeg Rusija također mnogo ima i koji je neophodan za proizvodnju čelika – preko noći je poskupio za 50 posto. Poskupjeli su i paladij, aluminij i plemeniti plinovi neon i ksenon – također važne sirovine koje zapadnoeuropske tvrtke velikim dijelom uvoze iz Rusije. 

Sastojci za globalnu ekonomsku krizu 

Već su krenule prve oklade kada će cijena nafte prijeći granicu od 200 dolara. Ono oko čega se uopće ne mora kladiti: inflacija će biti veliki problem, jer malo toga ukazuje da će se situacija smiriti. Naprotiv. Sve to bi mogli biti sastojci za novu globalnu gospodarsku krizu. Međutim, blagajne ministara financija su prazne nakon što su milijarde izdvojene za programe pomoći u borbi protiv korone. Dakle, kako onda financirati moguće nove pakete za pomoć privredi? 

U glavnim gradovima Europe sada se užurbano rade planovi za prekid ovisnosti o ruskom plinu i nafti. To je lakše reći nego učiniti – i neće se dogoditi brzo. A svakako će biti skupo: prema procjenama stručnjaka, punjenje europskih skladišta prije iduće zime tekućim plinom umjesto ruskim, koštat će oko 70 milijardi eura. 

Može li se bez Rusije? 

S druge strane, Moskva će dobro razmisliti prije nego što obustavi snabdijevanje plinom. Jer svakoga dana to joj donosi milijune i milijune: samo u veljači Europljani su Gazpromu i drugim tvrtkama uplatili 5,6 milijardi eura. Za svaki barel nafte koji izveze Rusija, prema sadašnjim cijenama, zaradi između 70 i 90 dolara. Jedino što bi tu moglo pomoći je da se na tržištu drastično poveća količina nafte, kako bi se smanjila cijena. S druge strane, državna blagajna u Kremlju je dobrano puna, dugovi su relativno mali, a u Pekingu su vjerni prijatelji, pohlepni za novim izvorima sirovina i prodajnim tržištima. 

Važno pitanje, koje se možda prerano postavlja, glasi: Kako bi naš budući odnos prema Rusiji mogao izgledati? Može li ga uopće biti? Jasno, najprije treba prestati rat, najbolje što prije. Stradanje ljudi u Ukrajini mora se okončati. Ali trajno isključiti Rusiju iz svjetske trgovine? Vrlo teško. Riješiti svjetske probleme (klimatske promjene na primjer) bez Rusije? Teško, pa čak i nemoguće. Naravno da je to moguće samo SA Rusijom. Ali samo sa Rusijom BEZ Putina.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu