Mladi Grci usprkos krizi ostaju u zemlji
30. lipnja 2011
Tisuće Grka već mjesecima prosvjeduju protiv planova štednje vlastite vlade koji teško pogađaju sve slojeve društva. No najteže je mladima od kojih je svaki treći bez posla. Ovakvo stanje mnoge je natjeralo da se, slično kao i njihovi roditelji u šesdesetima i sedamdesetima, upute u smjeru sjeverne Europe u potrazi za poslom i boljim životom. Neki od njih su stigli i u Njemačku.
Previše akademaca
Na početku krize mnogi u Grčkoj jednostavno nisu mogli shvatiti do koje mjere je situacija teška. "Prvo sam pomislio da nas vlada ponovo pokušava izigrati. No tada su započeli štrajkovi i prosvjedi", priča 32-godišnji Dakis Fesopoulos iz Pireja. Dakis je u Grčkoj studirao režiju i kad su se stvari u Grčkoj zakomplicirale, odlučio je sreću potražiti u njemačkoj medijskoj metropoli Kölnu. Mladi filmaš je u Grčkoj radio samo sporadično i to ne u svojoj branši. "Kao i u ostalim gospodarskim područjima u Grčkoj, i u filmskoj industriji poslodavac radije upošljava mlade i nekvalificirane radnike kako ih ne bi trebao pošteno platiti", kaže Fesopoulos.
Inercija ili nada u budućnost
O lošem stanju na grčkom tržištu rada svjedoči i Maria Brand. Ova germanistica grčko-njemačkog porijekla posljednjih 14 godina provela je u Solunu. Nakon završenog studija izdržavala se poslovima na određeno vrijeme. Sličnu sudbinu dijele i mnogi mladi Grci s visokom naobrazbom. "Gospodarstvo jednostavno ne može progutati tolike akademce kojih je svake godine sve više i više", kaže Brand. U srpnju 2009. je nakon diplome pokušavala pronaći barem koliko-toliko solidno plaćeni posao, s platnom osnovicom od 700 eura. No tada je došla kriza.
"Stvar se zaoštrila 2010. Novca je bilo sve manje, izdaci su bili sve viši, između ostalog i zbog dvokratnog povišenja poreza", kaže Brand. Izgledi za pronalaženje bilo kakvog radnog mjesta drastično su se pogoršali. K tomu treba dodati i stalni strah za budućnost koji je počeo preplavljivati sve šire slojeve društva. Na jesen 2010. Maria se odlučila preseliti u Berlin jer je situacija postala neizdrživa. "Ljudi su postali napeti i stalno su pod stresom. I to je polako počelo utjecati na zdravlje. Došao je trenutak kada jednostavno više nisam mogla izdržati taj pritisak", priča Brand.
Važno je dići glas
"U Grčkoj se puno i rado prosvjeduje: protiv države, protiv niskih plaća, protiv manjka perspektive, a sve je to počelo još prije par godina", kaže Brand. Još su prije šest godina studenti izlazili na ulice kako bi prosvjedovali protiv školarina. Situacija je tada eskalirala nakon smrti jednog 15-godišnjaka. No prosvjedovali su i umirovljenici protiv smanjenja mirovina. Maria Brand je često sudjelovala u prosvjedima isto kao i njezin zemljak Dakis Fesopuolos. Njegovi kolege su se i ovaj put našli na ulici jer ne žele drugima prepustiti svoju budućnost. "Veselim se tomu što se i mladi priključuju prosvjedima jer vidim da su shvatili da će im budućnost, ako ništa ne poduzmu, propasti, kaže Fesopuolos.
No velika većina mladih Grka, pa tako i Marijini prijatelji, ostali su u Grčkoj. I to stručnjaci sa solidnim poznavanjem stranih jezika, dakle osobe koje bi odmah na sjeveru Europe pronašle zaposlenje. "Nisam sigurna je li se ne usude iseliti ili ostaju u Grčkoj jer misle da netko mora ostati. Jer ako svi odu - što će se dogoditi sa zemljom", kaže Maria.
Da zemlja koju napuštaju dobro obrazovani gubi na snazi, toga je svjestan i Dakis Fesopoulos. On je također jedini iz svog društva koji je napustio Grčku. Mnogi još uvijek razmišljaju o tomu da krenu u smjeru Njemačke, Velike Britanije ili Francuske, ali na kraju ipak ostaju. "Mnogi se još nadaju da će se situacija poboljšati", zaključuje mladi režiser.
Autorica: Blagorodna Gligorova (N. Kreizer)
Odg. ur.: D. Dragojević