Mladi u Njemačkoj - razmaženi i nesretni?
11. travnja 2013
Oni rjeđe puše, bolje su obrazovani i rjeđe neplanirano dobivaju djecu. No unatoč tomu su mnogi mladi u Njemačkoj, ako je suditi po najnovijoj UNICEF-ovoj studiji, nesretni ili u najmanju ruku nezadovoljni. Studija je mlade ispitala u nekoliko kategorija: materijalno stanje, zdravlje, sigurnost, obrazovanje i opće stanje.
Razmaženi ili preopterećeni?
U prve četiri kategorije je sve više-manje u redu. No u posljednjoj kategoriji nešto s mladima u Njemačkoj "ne štima". Svaki sedmi ispitani, naime, nije zadovoljan svojim životom i trenutnim stanjem u kojem se nalazi. Time se njemački mladi u ovoj kategoriji nalaze na 22. mjestu (od 29 zemalja) što je značajno pogoršanje u odnosu na posljednje ispitivanje 2007. kada su mladi Nijemci zauzeli 12. mjesto po faktoru zadovoljstva vlastitim životom. Hans Bertram, njemački član UNICEF-ovog odbora koji je provodio studiju, uzroke vidi u "jednostranoj koncentraciji na postignuću i formalnom uspjehu". Drugim riječima, već u mlađoj dobi Nijemci žive pod pritiskom uspjeha i ako on izostane, osjećaju se izolirano. No UNICEF je sa svojim tezama o prevelikom pritisku dobio protuvjetar i to od onih koji najviše rade s mladima a to su učitelji. Oni tvrde upravo suprotno: njemačka djeca su razmažena. "Pritisak koji danas mladi osjećaju je rezultat pedagogije koja potencira razmaženost i izoliranje djeteta od pravih problema", smatra Joseph Kraus, predsjednik Njemačke udruge učitelja. On za to krivi i sve veći broj obitelji sa samo jednim djetetom na koje se usredotočuje sva roditeljska briga.
"Kukanje na visokoj razini"
No, i kritični učitelj priznaje da je to slučaj u samo 20 posto obitelji. A što se tiče stresa on, prema Krausu, ne postoji nego je plod imaginacije društva koje mlade toliko dugo uvjerava da su pod stresom dok mladi u to na kraju i ne povjeruju. "Ovaj raskorak između povoljnih uvjeta u kojima mladi žive i percepcije u neku je ruku problem društva izobilja u kojem živimo", kaže Kraus. I "kukanje na visokoj razini" je tipično njemački fenomen.
No, UNICEF-ova studija je pokazala da unutar njemačkog društva vladaju i velike razlike, pogotovo što se tiče materijalnog stanja. Od političara se traži da poduzmu korake kako bi se te razlike smanjile. To se posebice odnosi na programe potpore samohranim roditeljima. No na upit Deutsche Wellea, ministarstvo obitelji i obrazovanja je odgovorilo da se neće poduzimati dodatni koraci na temelju UNICEF-ove studije. Na listi od 29 industrijskih zemalja, sudeći po UNICEF-ovom istraživanju, najbolje ide mladima u Nizozemskoj i skandinavskim zemljama, a najgore u Rumunjskoj.