Mnogo želja za bioraznolikost, ali tko će platiti?

Možda su mnogi od oko 23 tisuća sudionika iz zemalja Ujedinjenih naroda koji su došli na konferenciju u Kali u Kolumbiju plemenitog naziva Peace with Nature došli u uvjerenju kako će se otvoriti novo poglavlje u zaštiti bioraznolikosti i odgovornijem odnosu prema prirodi.

Ali onda je počelo natezanje: da, sve je to lijepo i razvijene zemlje bi trebale pomoći manje razvijenima u zaštiti vrsta na kopnu i u moru, ali tko će to platiti? Dva tjedna, od 21. listopada je trajala konferencija i još je duboko u noći sa petka na subote (2.11.) je predsjedavajuća, kolumbijska ministrica okoliša Susana Muhamad objavila kako .će se „pregovarati do pobjede“, odnosno do dogovora o zaključnom tekstu konferencije COP16.

No onda je ujutro nešto prije 9 već u subotu morala shvatiti: dvorana konferencije je praktično bila prazna, mnoga izaslanstva su već otišla jer si nisu mogla priuštiti propustiti let nazad u domovinu. Konferencija je morala biti ipak prekinuta jer je nedostajao kvorum. Kolumbijska ministrica, sa suzama u očima je novinarima jedino mogla reći kako je „tako umorna“ od svega, ali odmah je živnula kad su novinari pitali, je li to dvotjedno natezanje završeno bez rezultata?

„Ne, ne, nešto je dogovoreno!"

„Ne, ranije donesene odluke ostaju!“, kaže Muhamad. „Što se tiče povezanosti klimatskih promjena i biološke raznolikosti, bilo je napretka u morskim zaštićenim područjima, a uloga autohtonih i afričkih zajednica ojačana je kroz vlastito tijelo“, prenosi izjavu ministrice postaja ARD. Također, tvrtke poput onih iz farmaceutske ili kozmetičke industrije koje koriste genetske resurse iz prirode i od njih ostvaruju profit, ubuduće bi trebale plaćati naknadu - zemljama i zajednicama koje su stoljećima znale za korist tih biljnih i životinjskih vrsta. Konkretno, tu se na primjer radi i o vaniliji – začinu stoljećima poznat meksičkom indogenom stanovništvu, ali ono nema baš ništa kad sad mi ližemo sladoled od vanilije.

No, najveća prepreka je ostao opći koncept sakupljanja novca za provedbu zaštite okoliša. Države globalnog Juga traže veći angažman industrijskih zemalja, objašnjava voditeljica pregovora Brazila Maria Angelica Ikeda: "Zemlje u razvoju su vrlo razočarane nedostatkom otvorenosti industrijskih zemalja." To su zemlje koje se moraju boriti protiv gladi, siromaštva, nejednakosti i urbanog nasilja i koje se istovremeno moraju skrbiti o okolišu i koje također neprestano pate od šumskih požara i poplava, dodaje Ikeda. "Ako nemamo sredstva za provedbu, nikada nećemo uspjeti ostvariti ovu konvenciju."

Jaz Juga i Sjevera

Izvor napetosti nije bila samo svota novca, već i mehanizam kroz koji bi on trebao prolaziti. Države globalnog Juga traže novi fond za biološku raznolikost, u kojem bi imale više prava glasa. Dosadašnji instrument je bio u okviru u Svjetsku banku, ali u banci dominiraju industrijske zemlje.

Novi fond između ostalih ne želi niti EU. "To ne znači da tijekom tog razdoblja ne može doći do dodatne financijske potpore. Njemačka će to nastaviti raditi", kaže Florian Titze iz WWF-a. "To će raditi i druge zemlje. Ali, to neizmjerno narušava povjerenje i zajednički pristup tim problemima i udaljava zemlje globalne Juga i globalne Sjevera još više."

Udruge za zaštitu okoliša donekle različito ocjenjuju ishod ove konferencije. WWF je to nazvao "sramotom", jer je konferencija morala biti prekinuta zbog nedostatka kvoruma. Greenpeace je kritizirao blokadu fonda za biološku raznolikost od strane EU, koja je na kraju konferencije "još više produbila jaz između industrijskih zemalja i zemalja globalnog Juga". Ipak, WWF i Greenpeace izrazili su optimizam u vezi s napretkom u zaštiti mora. Tako bi ubuduće trebao postojati učinkovitiji postupak za identifikaciju biološki vrijednih morskih područja koja bi trebala biti stavljena pod zaštitu.

Ukratko, nekakav napredak je ipak postignut nakon COP15 održanog u Montrealu, ali sloge još nema. Treba vidjeti, hoće li biti bolje na sljedećoj takvoj konferenciji Ujedinjenih naroda, COP17 o očuvanju vrsta koja bi se trebala održati 2026. u Armeniji.