Mnogo procedura pa možda kazna Poljskoj

Lijepu i „dosadnu“ godinu poželio je novinarima u Bruxellesu glavni glasnogovornik Europske komisije u svom prvom pojavljivanju poslije Nove godine. Ali 2016. vjerojatno neće biti dosadna: potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans morao se već prvog dana ove godine baviti slobodom medija u Poljskoj.

Od Varšave su tražene informacije o tome je li novi zakon o medijima usklađen s pravom EU-a, rekao je glasnogovornik Margaritas Schinas. Dodaje da će se o ovom pitanju razgovarati na političkoj razini i to sredinom idućeg tjedna, na prvom redovitom sastanku Komisije.

Odgovor iz Varšave još nije stigao: ni o zahtjevu za izjašnjavanje o slobodi medija, a ni na prethodno pismo iz Bruxellesa o reformi Ustavnog suda. Obje mjere Bruxelles vidi kao moguću prijetnju vladavini prava. „Svi mjerodavni povjerenici su jasno iznijeli svoju poziciju“, objašnjava Schinas. To posebno važi za Günthera Oettingera koji je tijekom vikenda izjavio: „Mnogo toga govori u prilog tome da ćemo sada aktivirati mehanizam za vladavinu prava i da ćemo Varšavu staviti pod nadzor.“

Varšava pod nadzorom

Takozvani „proces za vladavinu prava“ nastao je tek 2014. godine, kao neka vrsta mehanizma za rano upozoravanje. Pozadina te odluke su bili sporovi s Mađarskom, gdje je bilo sličnih događaja kao sada u Poljskoj.

Rasprava u Komisiji EU-a o političkoj situaciji u Poljskoj 13. siječnja je prva „orijentacijska rasprava“. Potom slijede tri faze: evaluacija od strane Europske komisije, preporuke Vijeću ministara i na kraju realizacija preporuke kroz Vijeće. Na redovitim sastancima europskih ministara i šefova vlada bi zatim trebala biti pojačana politička rasprava sa zemljom koja je u pitanju. Cijela stvar je politički proces, bez izravnih pravnih posljedica.

Posljedica će biti tek kada se pokrene procedura na osnovi članka 7. Ugovora o EU-u: prilikom „teškog i upornog kršenja europskih načela“ zemlji može biti oduzeto pravo glasa. U sklopu normalnog postupka zbog kršenja ugovora također je moguće ukinuti isplate iz blagajni EU-a. O tomu kao posljednja instanca mora odlučiti Europski sud pravde. Varšava je s oko 14 milijardi eura najveći neto-primalac novca iz EU-a. Svi ovi postupci su dugi, a prvi korak se u svakom slučaju odvija na političkoj razini.

Primjer Austrije

Zemlje članice Europske unije su 2000. godine zamrzavanjem bilateralnih odnosa s Austrijom reagirale na sudjelovanje desničarske Slobodarske stranke Austrije u vladi u Beču. Međutim kasnije je u jednom izvještaju iznesen zaključak da nema konkretnih dokaza o kršenju pravila i mjere su ukinute. Od tada je EU izuzetno oprezan u reakcijama na političke događaje u zemljama članicama.

„Dobar znak“ je što će Europska komisija brzo reagirati na novi zakon o medijima u Poljskoj, kaže Ricardo Gutiérrez, glavni tajnik Europske federacije novinara. EK se ponaša drugačije u usporedbi s ranijim napadima na slobodu medija, kao što su oni u Mađarskoj. „To pokazuje da Komisija ozbiljno shvaća razvoj u Poljskoj“, kaže Gutiérrez.

On smatra da je novi zakon o medijima nespojiv s europskim standardima: Ako ministar financija ubuduće može izravno smjenjivati ljude s glavnih funkcija javnih medija, bez parlamentarne kontrole, onda je to u jasnoj suprotnosti s obvezama države članice EU-a. Međutim, predstavnik udruge novinara nije optimist kada je u pitanju uspjeh intervencije EU-a. Novoj vladi u Varšavi nije jako stalo do mišljenja drugih Europljana. Ipak, mora se napraviti što veći pritisak, smatra on.

Europska federacija novinara je stoga, zajedno s tri srodne organizacije, predmet dovela pred Vijeće Europe. Međutim, moguće je da će biti potrebno puno vremena dok ne dođe do konkretnih sankcija zbog novog zakona o medijima u Poljskoj.