Zaustaviti glorificiranje fašista!
17. svibnja 2018
„Hitlerov pozdrav", tetovirane svastike i fašistički simboli nacističkih saveznika ustaša. I uz sve to pozdrav "Za dom spremni", hrvatski ekvivalent njemačkom "Sieg Heil" - sve to se moglo vidjeti prošle subote kada se u Bleiburgu okupilo 10.000 ljudi koji su se prisjećali nacističkih saveznika ustaša. Radi se o svibnju 1945. godine kada je ustaška vojska iz bivše Jugoslavije bježala u Korušku, u britansku zonu odgovornosti. Ipak, saveznici su ih tada „izručili“ jugoslavenskim partizanima nakon čega ih je oko 45.000 ubijeno od strane Titovih partizana.
Dok sudionici govore o "komemoraciji", kritičari to nazivaju "najvećim fašističkim okupljanjem u Europi". Manifestaciju organizira Hrvatska biskupska konferencija, uz toleranciju austrijske dijeceze Gurk. Visokorangirani članovi hrvatske vlade su bili na licu mjesta. Službeno je riječ o crkvenoj manifestaciji.
Austrijski kancelar Sebastian Kurz na sve to reagira na isti način kao kada mu se postave kritička pitanja o njegovoj koaliciji sa ekstremno-desničarskom strankom FPÖ. On pokušava zaobići temu ili daje odgovore koji ništa ne govore. Bigoterija se pokazuje u nedavnom snažnom, energičnom pritisku protiv političkih okupljanja turskih nacionalista i desničarskih ekstremista u Austriji. No kada 10.000 posebice hrvatskih katolika sudjeluje na velikoj fašističkoj zabavi, onda se ne može uraditi ništa.
Vijeće Europe alarmirano
Vijeće Europe je nakon nedavne ustaške orgije u Bleiburgu izrazilo uznemirenost normalizacijom neofašizma u Hrvatskoj. Ovaj trend ojačava "uzdizanje" fašističkog ustaškog režima, navodi se u objavljenom izvještaju Komisije protiv rasizma Vijeća Europe (ECRI) o stanju u Hrvatskoj. Podnositelji izvještaja zahtijevaju od vlade u Zagrebu da se energičnije angažira protiv tirada mržnje kao i rasistički motiviranih napada na manjine.
Hoće li vladajuća stranka HDZ taj izvještaj primiti k srcu je upitno. Prečesto ona sama upada u oči potpirivanjem mržnje protiv manjina u Hrvatskoj, posebice Srba i Roma. Dakle onih grupa koje su već za vrijeme „Nezavisne Države Hrvatske" uspostavljene od strane Hitlera - sustavno uništavane.
Židovska zajednica u Hrvatskoj godinama bojkotira državno obilježavanje Dana oslobođenja koncentracijskog logora Jasenovac jer ne žele tamo biti s političarima koji se odnose pozitivno prema ubojicama Židova u ustaškom režimu.
Možete li zamisliti da Angela Merkel otputuje u Argentinu i tamo pred njemačkom manjinom kaže da je dobro da su Nijemci nakon Drugog svjetskog rata našli utočište u toj zemlji? Masovne ubojce kao Adolf Eichmann i Josef Mengele? Vjerojatno ne.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je to tako baš uradila. Ona je prilikom posjete Argentini veličala one Hrvate koji su nakon Drugog svjetskog rata uspjeli pobjeći od Titovih partizana u Argentinu. Da je pritom riječ o zapovjednicima koncentracijskih logora, masovnim ubojicama i nacističkim kolaboracionistima, to nije spomenula.
Hrvatska nije usamljeni slučaj
Književnik Danilo Kiš je napisao da je nacionalizam "paranoja", iluzija istodobnog gubitka individualnosti i osjećaja za realnost. Ova paranoja se temelji na ideji da je vlastita nacija nešto čisto i nevino i da svatko onaj tko sebi dozvoli kritiku, predstavlja neprijatelja s niskim motivima. Zbog toga su u udžbenicima povijesti hrvatskih desničara ustaše morali biti dobri jer bi priznanje da su ubili stotine tisuća nevinih ljudi isprljalo sliku vlastite nacije. Zbog toga se sudionici skupa u Bleiburgu osjećaju kao žrtve iako su oni ti koji glorificiraju fašistički režim.
To je razvoj situacije koji se odvija i u drugim zemljama istočne Europe: Slika historije koja je fokusirana na vlastitu ulogu žrtve pod sovjetskom okupacijom ili komunističkom vladavinom. Istodobno se vlastita suradnja s nacionalsocijalistima umanjuje, negira ili u najgorem slučaju glorificira.
U Rigi se svake godine 16. ožujka tisuće ljudi okupljaju na "Maršu legionara" kako bi se prisjetili pripadnika SS jedinica. Viktor Orban je nacističkog kolaboracionista Miklosa Horthya označio kao "iznimnog državnika" iako je suodgovoran za deportaciju 600 000 Židova u njemačke konc-logore. U Srbiji se pregovara o tome da bi (također saveznik nacista) Milan Nedić pravno trebao biti rehabilitiran.
Ako EU treba dalje srastati zajedno onda ona ne treba samo jaku europsku javnost, već i zajedničku kulturu sjećanja. I ona mora biti antifašistička. Ako ne međutim ne može složiti ni oko toga da su nacisti bili zlo i suočava se s tim da nacistički saveznici bivaju otvoreno glorificirani od strane pojedinih šefova država i vlada onda će Europa na tome propasti.
Krsto Lazarević je rođen u Bosni i Hercegovini i kao dijete je s obitelji došao u Njemačku. Danas živi u Berlinu, radi kao novinar i publicist i piše za razne medije na njemačkom jeziku.