slave u isto vrijeme

Monoteističke religije slave ovog vikenda. Ne zajedno, nego na isti datum. Na ovaj petak kršćani se prisjećaju Isusova raspeća, u noći na nedjelju uz uskrsnu proslavu, na njegovo uskrsnuće. Židovi u petak slave uoči Pesaha, koji obilježava sjećanje na izlazak Izraelaca iz Egipta i kraj ropstva. Muslimani imaju još jedan petak, svoj tjedni praznik, u okviru mjeseca Ramazana, koji je počeo 2. travnja i završava se 2. svibnja a slavlje se pojačava kako mjesec odmiče. Ova podudarnost je neobična, pogotovo što se tiče blizine islamskog ramazana kršćanskoj korizmi ili datumima Pesaha i Uskrsa.

Jer za razliku od kršćanskog kalendara, koji je određen smjerom sunca i koji karakterizira zapadni svijet, islamski kalendar je dosljedno usklađen s mjesecom i lunarnom godinom. Dvanaest mjeseci u solarnoj godini traje 365 dana, u lunarnoj godini s druge strane samo 354 dana. Tako godina i praznični ciklus islama "lutaju" kroz zapadnu kalendarsku godinu tijekom dobra tri desetljeća.

„Braća u ljudskosti"

Kraći tijek godine nudi muslimanima "šansu da dožive Ramazan, kao i druge praznike u različitim godišnjim dobima i različitim klimatskim uvjetima", rekao je za DW glasnogovornik Koordinacijskog vijeća muslimana u Njemačkoj Abdassamad El Yazidi. I u isto vrijeme jamči da se muslimanski blagdani s vremenom poklapaju s različitim blagdanima kršćana i Židova. "To bi nas trebalo podsjetiti da smo svi braća u ljudskosti i da moramo zajedno raditi za dobro."

S druge strane, židovski praznik Pesah i datum Uskrsa u zapadnim crkvama uvijek su prilično blizu u rano proljeće. Ali ne padaju često na isti datum. 2022. Pesah počinje 16. travnja, "sveti dani" kršćana traju od Velikog četvrtka navečer 14. travnja do nedjelje ujutro, od sjećanja na posljednju Isusovu večeru s učenicima do proslave uskrsnuća. Razlika je zbog činjenice da kršćanski kalendar datira Uskrs u nedjelju od 325. godine, prve nedjelje nakon proljetnog punog mjeseca. U židovskom kalendaru, s druge strane, Pesah može započeti bilo kojeg dana u tjednu.

Jeruzalem slavi

Nigdje u svijetu slavlja monoteističkih religija se ne spajaju tako blisko kao u Jeruzalemu. U ono što je tamo trenutno "intenzivno vrijeme", možete osjetiti kako se sve tri religije "raduju ovim danima", kaže za DW njemački benediktinac Nikodemus Schnabel, koji već dugi niz godina živi na rubu jeruzalemskog starog grada. "Grad doslovno vibrira od raznih hodočasnika, kao da postoji potreba da se sustignemo nakon Corone kako bismo ponovno proslavili vani i okupili se na festivalima."

U konačnici, kako kaže ovaj benediktinac, zajedničko iskustvo hodočasničkog festivala povezuje religije. Kršćanske molitve nekoliko dana zaredom odjekuju starim gradom. U petak ujutro muslimani odlaze na molitvu u džamiju na Brdu Hrama. A ovih dana mnoge Židove na molitvu privlači zapadni zid uništenog hrama, takozvani Zid plača. S obzirom na političke napetosti u zemlji, ovakvi dani su uvijek izazov za sve snage sigurnosti u gradu.

Uskrs kod pravoslavaca

Nakon ovog vikenda, međutim, uskršnje slavlje za ovu godinu još nije okončano, čak ni u Jeruzalemu. Jer za pravoslavnu crkvu i neke od istočnih crkava koje su povezane s katoličkom crkvom, spomen na smrt i uskrsnuće Isusa se održava tek sljedećeg vikenda.Razlog tome je što su istočni kršćani 1582. nisu, za razliku od tzv. Zapadnih kršćana, nisu prihvatili reformu kalendara prema papi Gregoru XIII. pa stoga i slave druge dane.

Grci, Rusi i drugi istočni kršćani ove godine slave Uskrs tjedan dana nakon zapadnih kršćana. A u Njemačkoj se pravoslavne vjerske zajednice ukrajinskog govornog područja spremaju na veliku gužvu. Očekuju mnoge kršćane koji su posljednjih tjedana pobjegli iz svoje domovine pred ruskom agresijom.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu