Mora li Njemačka izručiti Puigdemonta?

Što se Puigdemontu predbacuje?

Carles Puigdemont u listopadu prošle godine proglasio neovisnost Katalonije od Španjolske i time prekršio španjolski ustav. Španjolsko pravosuđe je nakon toga pokrenulo istragu protiv Puigdemonta i drugih vodećih separatista zbog pobune. Puigdemonst je pobjegao u inozemstvo, u Belgiju. Prvi uhidbeni nalog španjolsko je pravosuđe povuklo u prosincu. U petak je izdan novi uhidbeni nalog na temelju kojega je on uhićen u Njemačkoj. Prema navodima španjolskih medija Puigdemontu se u njemu predbacuje pobuna, poticanje na pobunu i pronevjera javnog novca (to jest onog novca kojim je financirano provođenje referenduma o neovisnosti Katalonije).

Što je europski uhitbeni nalog?

Europski uhidbeni nalog ubrzava i olakšava izručenje osumnjičene osobe između članica Europske unije. Pritom pravosuđa dviju zemalja surađuju. Za izručenje načelno mora kazneno djelo koje se predbacuje Puigdemontu postojati i u zemlji u kojoj je uhićen. "Pobuna postoji u kaznenom zakonu u Španjolskoj, ali ne u Njemačkoj", objašnjava pravni stručnjak ZDF-a Joachim Pohl, ali "u Njemačkoj postoji 'veleizdaja'. To je kazneno djelo kad netko pokuša nasilno dovesti do rušenja poretka. Puigdemont, međutim, nije primjenjivao nasilje." Kako dalje postupati mora zato odlučiti pravosuđe. Ono bi moglo prihvatiti optužbu za pronevjeru javnog novca (kojim je financiran referendum). I u Njemačkoj postoji kazneno djelo pronevjere. "To bi moglo biti razlog za izručenje", kaže Pohl.

Optužbe protiv Puigdemonta ne pripadaju među 32 teška kaznena djela kod kojih bi europski uhidbeni nalog morao biti odmah proveden. Kod teških kaznenih djela kao što su sudjelovanje u kriminalnoj organizaciji, terorizam, trgovina ljudima ili teška krađa, nije nužno da je to kazneno djelo na isti način okvalificirano u kaznenim zakonima obiju zemalja. Dovoljno je da to kazneno djelo u zemlji koja je izdala uhidbeni nalog može biti kažnjeno zatvorom od najmanje tri godine.

Kako brzo se mora djelovati?

Postoje strogi rokovi. Zemlja koja je traženu osobu uhitila mora ju izručiti zemlji koja je izdala uhidbeni nalog u roku od 60 dana od uhićenja. Ako bi se Puigdemont složio s uhićenjem, o izručenju bi moralo biti odlučeno u roku od deset dana.

Za razliku od tradicionalnih postupaka izručenja kod europskog uhidbenog naloga otpada diplomatsko-politički put. Njemačka savezna ministrica pravosuđa Katarina Barley je na ARD-u naglasila da se ona s političke strane neće miješati. "U slučaju europskog uhidbenog naloga postoji jasan pravni postupak", kaže ona. "On će sad biti pokrenut i na kraju će donijeti rezultat. Ali, morate imati razumijevanja da se ja sad neću s političke strane miješati u pravni postupak, pa ni ishitrenim izjavama."

Članice EU-a mogu koristiti europski uhidbeni nalog od 1. siječnja 2004. godine. U tom postupku one si međusobno priznaju sudske odluke.

Kako se dalje stvari odvijaju u slučaju Puigdemont?

Nakon što je Puigdemont izveden pred suca, utvrđen je njegov identitet i odlučeno da on ostaje u pritvoru.

Odluku o tomu hoće li Puigdemont biti stavljen u zatvor radi izručenja kasnije će donijeti Vrhovni sud pokrajine Schleswig-Holsteina. On će na temelju dokumenata iz Španjolske eventualno provjeriti i je li predaja španjolskim vlastima pravno dopustiva. Ako ne bude pravnih prepreka izručenju, konačnu odluku donosi glavno državno odvjetništvo.

Stručnjak za kazneno pravo Nikolaos Gazeas smatra da će njemačke vlasti događaje u Kataloniji promatrati kroz "naočale" njemačkih zakona. "Ako utvrde da je djelo kažnjivo i kod nas, one će zaključiti da je izručenje dopustivo", kaže Gazeas. U slučaju optužbe za pobunu njemačke vlasti bi mogle zaključiti da izručenje nije dopustivo. Time se španjolskom pravosuđu može nametnuti da Puigdemonta gone samo zbog određenih kaznenih djela, kaže Gazeas. Moglo bi, dakle, doći do izručenja uz uvjet da Puigdemont u Španjolskoj bude optužen samo zbog pronevjere javnog novca, a ne zbog pobune.

Hoće li Njemačka morati izručiti Puigdemonta?

Po mišljenju pravnih stručnjaka to bi se moralo dogoditi, ali ne zbog svih djela koja mu se predbacuju. Načelno, međutim, vrijedi da jedna zemlja može odbiti izručenje tražene osobe samo ako za to postoje opravdani razlozi.

To može, primjerice, biti ako je ta osoba već osuđena za to kazneno djelo, ako je osoba u zemlji u kojoj je uhićena još maloljetna, ili ako kazneno djelo u zemlji u kojoj je osoba uhićena potpada pod neku amnestiju. Izručenje može biti odbijeno i ako djelo koje se predbacuje uhićenom ne pripada među 32 teška kaznena djela ili ako se protiv uhićene osobe već vodi postupak u zemlji uhićenja.

Što ako Puigdemont zatraži azil?

Bilo je napisa da Puigdemont razmišlja o tomu da u Njemačkoj zatraži azil. To su javile novine Kieler Nachrichten pozivajući se na pravosudne krugove. "Ako on to učini njegov zahtjev će Savezna služba za migraciju provjeriti kao i svaki drugi zahtjev", izjavio je glasnogovornik ministarstva unutarnjih poslova Schleswig-Holsteina. Ali, izgledi nisu dobri za odobrenje azila, kaže on. "Kazneno gonjenje ili provedba europskog uhidbenog naloga ima prednost pred postupkom za dodjelu azila." Odluka o tomu je na Glavnom državnom odvjetništvu i Saveznoj službi za migraciju. Ali, prema izjavi Puigdemontovog odvjetnika u katalonskim medijima, on ionako ne namjerava zatražiti politički azil u Njemačkoj.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.