"Mržnja prema židovima najnormalnija pojava"

Antisemitizam je u Njemačkoj još uvijek raširen – to je rezultat rada komisije stručnjaka koji su po nalogu njemačkog Bundestaga i njemačke vlade u rujnu 2009. godine započeli s istraživanjem. Ono je trajalo više od godinu a rezultati su sažeti na oko 200 stranica, u knjizi koja je sada predstavljena u Berlinu.

Mržnja prema židovima kao povezna nit

„Rezultat našeg istraživanja prikazuje situaciju kakva je sada; antisemitizam postoji u političkom radikalizmu ali i u širim slojevima njemačkog društva“, rekao je glasnogovornik spomenute komisije, Peter Longerich i dodao kako je antisemitizam još uvijek najdublje ukorijenjen u desno radikalnim političkim strujama u Njemačkoj. Iz ovih krugova potječu ili su još uvijek njezin sastavni dio i najveći broj onih koji su doista i počinili neko krivično djelo nad židovima ali i nad muslimanima. Rezultati istrage međutim isto tako pokazuju kako je antisemitizam prisutan i velikoj mjeri i u islamskim krugovima – mržnja prema židovima očito je na neki način „povezna nit“ koja veže radikalne struje kako one u Europi tako i na Bliskom istoku. Do koje točno mjere se međutim mržnja prema židovima može primijetiti u njemačkim muslimanskim i islamskim zajednicama, to za sada nije precizno istraženo.

Predrasude prema Holokaustu i Izraelu

Ono što međutim stručnjacima zadaje najviše brige nisu toliko desno radikalne stranke i udruženja, već činjenica da se antisemitizam sve više širi na šire slojeve društva, prije svega na takozvanu srednju klasu. Iako, kako kaže, povjesničar Julius Schnöps, „ antisemitizam u srednjoj klasi zapravo nije ništa novo. Ne može se reći da je on odjednom u ove slojeve stigao, on je ovdje prisutan oduvijek, no u posljednje vrijeme se sve više „etablira“.

Isto tako posebno su česte i predrasude vezane za Holokaust kao i državu Izrael. Česte su usporedbe, kažu stručnjaci, izraelske politike prema Palestincima i progona i masovnog uništenja židova tijekom nacionalsocijalizma u Njemačkoj. „Ukoliko u antisemitizam ubrajamo i antisemitsku kritiku države Izraela, tada čak možemo reći da je ova pojava zabilježena čak između 40 i 50 posto njemačkog stanovništva“, kaže Juliane Wetzel iz Centra za istraživanje antisemitizma na Tehničkom sveučilištu u Berlinu. Posebno je opasno i to što ove struje, dodaje ona, nije moguće u potpunosti zabraniti ili zaustaviti budući da se propaganda ovakvog tipa širi prije svega putem interneta.

Istražiti mišljenja migranata iz Istočne Europe

Za poboljšanje situacije, stručnjaci predlažu zapravo samo jedno rješenje: bolje obrazovanje, posebno na području povijesti i politike. Oni isto tako naglašavaju da bi bilo itekako korisno kada bi se ovakve studije radile ne samo „uopćeno“ već i na konkretnim migrantskim skupinama njemačkog društva, i to ne samo u islamskim ili muslimanskim zajednicama. Tako bi primjerice bilo korisno istražiti raširenost mržnje prema židovima kod migranata iz istočne Europe, posebno iz Rusije. A na ovim novim istraživanjima, prema mišljenju Komisije, trebali bi sudjelovati kako pripadnici policije tako i službenici Ureda za zaštitu ustavnog poretka.

Autorica: Bettina Marx, ard, / Željka Telišman

Odg.ured: S. Matić