Nada za bolju budućnost Irana

Popis je dug: očekuju se pomaci po pitanju sukoba oko nuklearnog oružja, ublažavanje sankcija, borba protiv gospodarske krize, poštivanje ljudskih prava i ublažavanje cenzure. To su samo neke od tema, koje su na dnevnom redu iranskog predsjednika Hassana Rohanija. U zemlji i nozemstvu se s novim predsjednikom povezuju nada i očekivanja u promjene na bolje. "Iran je uveo novo poglavlje suzdržavanja", glasi središnja poruka koju je Rohani poslao svjetskoj zajednici tijekom konferencije za novinare nakon izborne pobjede 14. srpnja ove godine.

Nada u racionalni stil

Pogotovo po pitanju prijepora sa zapadom oko nuklearnog sukoba, 64-godišnji duhovnjak obećava više transparentnosti. Rohani potvrđuje da je po njegovom mišljenju diplomatsko rješenje jedini odgovor na ovo pitanje. I zapravo su šanse za racionalni dijalog s Rohanijem sve veće, smatra Rolf Mützenich, glasnogovornik za vanjskopolitička pitanja SPD-ove frakcije u Bundestagu.

Činjenica je da Zapad sada ima posla s predsjednikom koji je od 2003. do 2005. bio glavni pregovarač za nuklearna pitanja i koji je upoznat s diplomatskim praksama. "Njemačka od novog iranskog predsjednika može očekivati umjerenost, bolji stil, kao i sposobnost da iskoristi prilike, koje mu se pružaju. To se tiče i nuklearnog prijepora", smatra Walter Posch, stručnjak za Iran iz berlinske Zaklade za znanost i politiku u intervjuu za Deutsche Welle.

Zadnja šansa Irana?

Predsjednik Rohani je, kao i njegov prethodnik Ahmadinedžad, odlučio da je sporni nuklearni program zakonit. Dok je Rohani bio glavni tajnika Nacionalnog vijeća sigurnost, Iran je znatno napredovao na polju nuklearne tehnologije. Tog napretka se on ne želi odreći. 

No, ublažavanje sankcija, koje su na snazi protiv Irana, će biti dosta teško bez kompromisa u nuklearnim pregovorima. Stručnjak za Iran, Posch, smatra da je to posljednja šansa da Teheran spasi zemlju od apsolutne izolacije i sveobuhvatne gospodarske blokade.

Postoje i mišljenja prema kojima je potrebno više pozitivnih signala sa zapada. To je stav koji dijeli i glasnogovornik sigurnosne politike kluba zastupnika Bündnis 90/Die Grünen u Bundestagu, Omida Nouripoura: "Govorimo cijelo vrijeme o tome da je potrebno pristupiti problemu s mjerama poticaja i pritiskom. No, tih poticaja više nema i zato je odlično kada Amerikanci kažu da u buduće žele voditi razgovore s Iranom na jednoj višoj razini."

Ništa bez duhovnog vođe Chameneia

U svojim kalkulacijama Rohani mora uzeti u obzir i jednu nadređenu, konstantnu instancu:  Ayatollaha Alija Chameneia, duhovnog vođu zemlje.Tijekom svog prvog službenog televizijskog nastupa novo izabrani predsjednik je rekao da će se vanjska politika voditi na način "da se uzimaju u obzir sva prava nacije", kao i prema uputama vjerskog vođe. Chamenei je za sada protiv direktnih pregovora sa SAD-om, a o vanjskopolitičkim nuklearnim pitanjima zauzima odlučan stav. No, katastrofalne posljedice zbog sankcija protiv Irana, borba za prevlast među konzervativnim moćnicima, kao i sukob s bivšim predsjednikom Ahmadinežadom ostavili su traga i na njemu. Stoga stručnjaci smatraju da bi izbor Rohanija za predsjednika mogao utjecati i na spremnost Chameneia na kompromise. "Chamenei je uspio ono, na čemu radi od 2010.godine", siguran je Posch, a to je prema njegovom mišljenju, što je dovelo do smirivanja unutarnjih političkih sukoba. Rohani i Chamenei imaju neopterećeni odnos i povezuje ih dugogodišnja suradnja. "Chamenei cijeni Rohanija, koji je u prvom redu tehnokrat", kaže Posch.

Zapad se ne nada samo pozitivnim pomacima Teherana po pitanju nuklearnog programa, nego i što se tiče sukoba u Siriji. Sudjelovanje Irana na drugoj međunarodnoj konferenciji o Siriji postalo je vjerojatnije nakon što je izabran Rohani. "Ako opisujemo Iran kao jednog od sudionika sukoba, onda mora biti uključen i u njegovo rješavanje", kaže SPD-ov stručnjak za vanjsku politiku Rolf Mützenich.

Ljudska prava i gospodarska kriza

I u unutarnjoj politici Rohanija čekaju mnogi izazovi. Posljednjih godina Iran nije dospio na naslovnice samo zbog nuklearnog prijepora, nego i zbog kršenja ljudskih prava, što je izazvalo mnoge reakcije UNO-a i drugih organizacija, koje se bavi ljudskim pravima. Među izbornim obećanjima, koje je dao Rohani, su i oslobođenje političkih zatvorenika, ublažavanje cenzure i nadgledanja od strane "moralne policije" te veća prava za žena.

Omid Nouripour smatra da je u ovom trenutku najbitnije koliko brzo će se osloboditi politički zatvorenici, koji su uhićeni proteklih  godina."To počinje sa slavnim zatvorenicima, kao što su Nasrin Sotoudeh, ali i bivši kandidat Mussawi, koji će biti prvi pravi test za izborna obećanja koja je dao Rohani."

Najveći izazov će za Rohanija biti oporavljanje posrnulog gospodarstva u Iranu. Prije nego što je preuzeo mandat, Rohan je nagovijestio da će tijekom prvih 100 dana svog mandata predstaviti "realnu i ispravnu analizu" gospodarskih problema i prezentirati moguća rješenja i pristupe za izlazak iz krize. Ublažavanje sankcija bi iranskom gospodarstvu moglo dati malo vjetra u leđa, ali naravno samo ako dođe do napretka u nuklearnom sporu. Zbog lošeg vodstva prethodne vlade u državi su nastali mnogi problemi. "Zemlja ima  puno internih problema", tvrdi Posch, ali optimistično gleda na budućnost: "Rohani je osoba, koja se zna nositi sa svim političkim prilikama i sigurno će se ispostaviti kao dobar izbor".