'Najozbiljnija kriza od kraja hladnog rata'

Dan uoči referenduma na Krimu teoretski vlada šutnja, ali ionako su posvuda plakati gdje se građane stavlja pred "dilemu", Krim u bojama ruske zastave ili Krim preko kojeg je veliki kukasti križ. Oglasa gdje se poziva na ostanak Krima u Ukrajini praktično nema, a i na glasačkim listićima jedva da uopće i postoji mogućnost izbora postojećeg stanja. Svi nevažeći listići će se brojati kao glasovi za priključenje Rusiji, a isto tako, ako se i bojkotira referendum, o čemu je razmišljalo oko 250 tisuća krimskih Tatara, to isto neće utjecati na ishod: nije propisan minimum birača koji trebaju glasovati na ovom referendumu.

Najkasnije nakon što je propao i razgovor američkog ministra vanjskih poslova Kerrya s njegovim ruskim kolegom Sergejom Lavrovom u noći na ovu subotu (15.3.) postalo je očito kako Kremlj niti ne razmišlja o nekakvim ustupcima. I pokušaji međunarodnih tijela su završili tek apelima. Tako je i Vijeće Europe preko Komiteta ministarskih povjerenika pozvalo Moskvu da se suzdrži svih poteza koji bi ugrozili jedinstvo Ukrajine što je ostalo bez odgovora. Uoči referenduma su i u Moskvi održani prosvjedi gdje je nekoliko tisuća građana odbijalo priključenje Krima i izrazilo protivljenje ratu koji bi mogao izbiti s Ukrajinom. Službeni ruski izvori pak tvrde kako se okupila tek "šačica" prosvjednika i kako je nekoliko njih uhićeno, tu se neprestance ponavljaju te optužbe; zbog isticanja nacističkih oznaka i kao strani plaćenici.

Danas Krim, sutra...

Mnogi mediji u Europi također u ovom referendumu vide "najozbiljniju krizu od pada Berlinskog zida", kako naslovljava tabloid Bild. Jedva da se itko usuđuje i pomisliti, što će se dogoditi ako dođe i do oružanog incidenta. Ali nitko niti ne zna, da li će ruska vrhuška oko Putina biti zadovoljna samo sa Krimom.

To se pokazalo i u incidentu u Harkivu i Donecku na istoku Ukrajine. Tamo su u nemirima ovog tjedna dvije osobe izgubile život, a ukrajinski ministar unutrašnjih poslova tvrdi kako su poginuli bili "unajmljeni provokateri jedne susjedne države koji su profesionalno obavljali svoju zadaću." Moskva pak u tim žrtvama vidi dokaz kako Ukrajina nije sposobna štititi Ruse koje žive u Ukrajini i uzima sebi pravo da ih onda ona zaštiti.