Nakon godišnjeg odmora rješavanje političkih kriza
Europska ljetna stanka je prošla. Trojnim summitom na talijanskom otoku Ventoteneu počinje nova odlučujuća politička sezona uz veliku neizvjesnost. Brdo problema o kojima Francois Hollande i Angela Merkel žele razgovarati sa svojim domaćinom Matteom Renzijem na otoku blizu Napulja, veliko je kao Vezuv i eksplozivno kao vulkan.
Šefovi tri velike države eurozone će diskutirati o još uvijek velikoj nezaposlenosti, zapinjanju gospodarskih reformi na Jugu i problemima s rigidnom dužničkom politikom na Sjeveru. Francuski predsjednik, njemačka kancelarka i talijanski premijer žele naći način kako organizirati izlazak Velike Britanije iz EU-a. Potrebno je zauzeti pregovaračku poziciju spram Britanaca, koji preko ljeta kao da su odlučili s tim izlaskom odugovlačiti što je više moguće. Jesu li troje velikih spremni ograničiti slobodu izbora mjesta stanovanja i rada na zajedničkom tržištu EU-a kako bi spasili ekonomske odnose s Velikom Britanijom?
Francuski predsjednik je za tvrd stav kako se euroskeptici u njegovoj zemlji ne bi razmahali. On je već u predizbornoj kampanji, novi predsjednik se bira u svibnju 2017., a glavna briga mu je borba protiv islamističkog terora. Njemačka kancelarka bi mogla postati neka vrsta posrednice. Ona ovu krizu EU-a, kao i obično, hoće svladati kompromisima i nagodbom, a možda i jednostavno pričekati da kriza prođe. I nju 2017. čekaju novi izbori, a i kod kuće sve glasnije kritiziraju i nju i Europu.
Renzi želi labaviju proračunsku politiku
Talijanski predsjednik svojim mini-summitom slijedi drugi plan. On hoće ostaviti dobar dojam, proizvesti lijepe slike Mattea kao jakog vođe. Manje ili više je u predizbornoj kampanji – u studenom mora pobijediti na referendumu. Mora sumnjičavim Talijanima dokazati da EU igra i onako kako on svira. Hoće da brzo dobije više fiskalnog prostora. "Njemački" EU ga želi u tomu spriječiti. To je on rekao još prije odluke na britanskom referendumu.
Oko trećine birača u Italiji su dali svoj glas protivnicima eura iz „Pokreta pet zvijezda“. Renzi želi napraviti kontrapunkt i zato je pozvao goste na bivši zatvorski otok Ventotene. „Izjava s Ventotenea“, koju su 1941. potpisali socijalisti i komunisti u fašističkom zatvoru, za Talijane predstavlja „veliki prasak“ europskog ujedinjenja. Na toj osnovi Matteo Renzi želi stvoriti novu Europu zajedničkih vrijednosti, jedan obnovljeni EU. Vidjet ćemo koliko daleko će ga njegovi gosti htjeti i moći slijediti.
Pakt o izbjeglicama – slijepa ulica
Još teže će bit 27 država i vlada EU-a uvjeriti u novi koncept EU-a. Trojni sastanak služi kao priprema za izvanredni summit u Bratislavi koji se održava sredinom rujna. Istočne države-članice hoće manje nadležnosti EU-a i renacionalizaciju. Na pomolu su žestoki prijepori. To posebno važi za izbjegličku krizu koja još nije riješena. Krhak ugovor s Turskom, koja se udaljava od EU-a, o zastrašivanju, ponovnom preuzimanju i premještanju izbjeglica, uskoro bi mogao propasti. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, poslije neuspjelog pokušaja puča, važi kao neuračunljiv. Ukoliko Europska unija ne uvede bezvizni režim za njegove građane, bit će joj potrebna alternativna izbjeglička politika.
A na to trenutno nije najbolje pripremljena. Zatvaranje izbjegličkih ruta i ostavljanje Grčke i Italije na cjedilu nisu rješenje. Legalno doseljavanje i pravedna raspodjela izbjeglica i tražitelja azila u EU izgleda kao nemoguća zadaća. Njemačka kancelarka mora smisliti nešto, jer su njezin kredibilitet, upornost i njezino ime neodvojivo povezani s pitanjem izbjeglica. Ako Merkel ne riješi taj problem, izgubit će ulogu lidera u EU-u – a možda i svoju funkciju u Njemačkoj.
Pored unutarnjih problema EU-a i vanjskopolitičke krize u europskom susjedstvu iziskuju nove inicijative. Rat u Siriji, jedan od uzroka izbjeglištva, bjesni žešće nego ikad. A napetosti u Ukrajini i Rusiji su sve veće.
Uvjeravanje Poljske
Mini-summit bi mogao izazvati i nove sporove. Jer, ako se stvarno radi o utvrđivanju grubih smjernica za izvanredni summit, Matteo Renzi je morao u Ventotene pozvati i najvažniju novu članicu EU-a – Poljsku. Nacionalno-konzervativna vlada u Varšavi zbog spora oko Ustavnog suda riskira priličan sukob i s Bruxellesom. A njega treba spriječiti, jer će se kriza smisla EU-a dodatno pogoršati.
Ili je Ventotene start jezgre EU-a s državama koje su 1957. potpisale Rimske ugovore? Unija kakvu smo do sada poznavali nalazi se na kocki. Do ožujka 2017., kada će biti 60. godišnjica tih Ugovora, trebao bi biti razrađen nov koncept EU-a. S obzirom na karakter aktualnih kriza, nije preostalo puno vremena.