Nakon New Yorka sada i Zagreb, Rijeka, Split?

Pula, Rijeka, Split i Zagreb su hrvatski gradovi čiji se stanovnici pridružuju prosvjedu „Ujedinjeni za globalne promjene“ protiv neoliberalnog kapitalizma, klasnih razlika i socijalne neosjetljivosti koji će se danas (15. listopada 2011. ) održati u čak 700 gradova u 30 država diljem svijeta. Nezadovoljstvo artikulirano u američkoj „okupaciji Wall Streeta“ u Hrvatskoj kanalizira skupina anonimnih građana pod imenom „15. October Croatia“ koja svoje poruke i manifeste odašilje putem bloga i društvenih mreža. Potporu im daju i ugledne organizacije civilnoga društva, ali i sindikati.

Tako je pet sindikalnih središnjica pozvalo svoje članstvo da se u 18 sati pridruže prosvjedu na glavnom zagrebačkom trgu kako bi ukazali da je uzdizanje profita iznad radnika nedopustivo te da treba mijenjati postojeći model kapitalizma u kojem multinacionalne kompanije razaraju osnovne društvene vrijednosti i onemogućuju stvaranje novih ekonomskih vrijednosti. Takav poredak, smatra predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ugrožava demokraciju i jamči vladavinu bogate manjine nad iskorištenom većinom.

Strah i sromaštvo

Dan uoči prosvjeda organizatori i podržavatelji se nisu usudili prognozirati koliko će ljudi izaći na ulice, no treba uzeti u obzir da hrvatski građani još uvijek osjećaju razočaranje neuspjehom takozvanih Facebook prosvjeda kojima su početkom godine iz tjedna u tjedan tražili odlazak garniture još uvijek aktualne premijerke Jadranke Kosor. S druge strane, život „običnog“ hrvatskog građanina u ovom trenutku obilježava niz strahova; od gubitka posla, rasta kreditnih rata vezanih za euro i švicarski franak, neplaćenih računa i ovrha pa do najveće noćne more da bi zemlja mogla doživjeti „grčki scenarij“.

Uz sve to, Hrvatska broji tek pedesetak dana do parlamentarnih izbora, studenti prosvjedima traže besplatno školovanje, zbog sukoba vladajućih i oporbe ugroženo je funkcioniranje parlamenta, a za 2 tjedna počinje i suđenje za ratno profiterstvo bivšem premijeru i bivšem predsjedniku vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Ivi Sanaderu. Uhićenja gospodarstvenika i političara koji se vezuju uz brojne korupcijske afere su svakodnevna, a iza rešetaka pritvora završavaju i supružnici utjecajnih urednika javne televizije, ali i suci.

Građanima nejasno protiv koga se prosvjeduje

I dok studenti, aktivisti civilnoga društva i pripadnici inteligencije ne dvoje treba li subotnju večer, usprkos najavljenom lošem vremenu, provesti na ulicama i trgovima, prosječnom Hrvatu, naviklom da premijera i predsjednika smatra najvećom manifestacijom moći, nije u potpunosti jasno protiv koga se to točno prosvjeduje diljem svijeta.

Zbog toga su neki putem društvenih mreža najavili i odlazak na zagrebački Markov trg oko kojeg su razmještene zgrade Sabora, Vlade i Ustavnog suda, a koji je već 6 godina zakonom zabranjena zona za prosvjedovanje. Ne želeći sukobe s policijom i zloporabu prosvjeda, tu su mogućnost organizatori putem društvenih mreža odbili. Hoće li prosvjedi nalikovati onima s početka godine ili će se raditi tek o jednokratnom iskazivanju nezadovoljstva, odlučit će se već sutra na plenumu prosvjednika, pa će tako direktna demokracija iz sfere studentskih prosvjeda prijeći u opće. Prosvjedi će, poručuju iz zagrebačke policije, biti sigurni. Osiguranje je spremno, a događaj je uredno prijavljen. No tko ih je prijavio nismo mogli doznati. Iako se radi o javnom događaju čije će se osiguranje financirati javnim novcem, policija nema ovlasti novinarima izdavati takve podatke. Ta tajnovitost ide u prilog pobornicima teorija zavjere koji putem svojih blogova i kolumni poručuju da se u ovom slučaju radi o dirigiranom procesu i „spinu“ koji dolazi iz „svjetskih centara moći“, a ne o brizi za potlačene i iskorištene.

Upozorenje budućoj vlasti

S tim se ne slaže dopredsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak koji tvrdi da je ovo idealna prilika da se u predvečerje parlamentarnih izbora novoj vlasti poruči da dosadašnji model više nije održiv. „Politiku koja se temelji na pohlepi na svojim leđima osjećaju i hrvatski građani koji se zbog stanja u zemlji masovno smatraju prevarenima“, objašnjava ovaj sindikalist. Ovako javno iskazivanje građanskog nezadovoljstva, uz brojne statističke projekcije koje predviđaju poraz vladajućih na skorim parlamentarnim izborima, naizgled ide u prilog oporbi. No, ne treba zaboraviti da su na protuvladinim prosvjedima u ožujku parane i spaljivane zastave HDZ-a, Europske unije, ali i najjače opozicijske stranke Socijaldemokratske partije Hrvatske.

Smjena vlasti, upozorava dio aktivističke scene, neće zaustaviti izlazak građana na ulice, što je nedavno za Deutsche Welle izjavio i ugledni hrvatski sociolog dr. Dražen Lalić. Prema njemu je to, podsjećamo, tek uvod u novi val građanskog bunta na kojega nova hrvatska vlast neće biti sposobna odgovoriti.

Autor: Siniša Bogdanić, Zagreb

Odg.ured: Željka Telišman