Pogrešna procjena sa smrtonosnim posljedicama?

Moguće je da je neprijateljski dron, koji je u Jordanu ubio tri američka vojnika i više njih ranio, zabunom registriran kao američki dron. Ta pogrešna procjena američke vojske, prema pisanju više medija, navodno je odigrala ulogu u smrtonosnom napadu proiranske milicije na američku vojnu bazu na granici sa Sirijom.

Vlastiti ili neprijateljski dron?

Kako su, pozivajući se na predstavnike američke vlade izvijestili američki listovi Wall Street Journal i New York Times te televizijska postaja Fox News, neprijateljski dron se približio vojnoj bazi istovremeno s američkim izviđačkim dronom. Zato nije bilo jasno radi li se o vlastitom ili o neprijateljskom dronu.

Zbog toga je, tumače mediji, moglo doći do pretpostavke da se radi o američkom dronu koji se vraćao u bazu, pa nije odmah aktivirana protuzračna obrana.

Biden najavio odmazdu

Ako je to istina, onda je to bila pogrešna procjena sa smrtonosnim posljedicama. Tri američka vojnika su poginula, a najmanje 34 ih je ranjeno. Osim toga, taj je napad doveo do daljnje destabilizacije regije. Američki predsjednik Joe Biden je najavio odmazdu, a Iran je opovrgnuo svoju umiješanost u taj napad. Odgovornost za napad preuzele su proiranske milicije u Iraku, koje su objavile da su napale četiri američke vojne baze, od toga u nedjelju ujutro (28.1.) tri u Siriji.

Odgovorit ćemo na to, naglasio je John Kirby, glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost. Ali je istodobno istaknuo da SAD ne želi rat s Iranom. No napad u Jordanu znači posve jasnu eskalaciju, rekao je Kirby nakon Bidenovog sastanka s nacionalnim Kabinetom za sigurnost.

Teheran s tim ne želi biti povezan

Za SAD je jasno da su za napad odgovorne proiranske skupine, no režim u Teheranu opovrgava bilo kakvu svoju povezanost s time.

Optužbe su izrečene s političkim ciljem „izvrtanja realiteta u regiji", izjavio je glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Naser Kanai, a prenijela državna novinska agencija Irna. On je naglasio da naoružane skupine u regiji nisu dobile nikakvo naređenje iz Irana.

Blinken: najopasnija situacija od 1973.

Koliko je situacija napeta, pokazuju izjave američkog ministra vanjskih poslova Antonyja Blinkena. „Tvrdim da u cijeloj regiji najmanje od 1973. – a možda i ranije – nismo doživjeli tako opasnu situaciju kao sada", rekao je Blinken u Washingtonu na zajedničkoj konferenciji za novinare s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom. On je upozorio da ne smije biti pokušaja iskorištavanja sukoba na Bliskom istoku za povećanje nestabilnosti. I najavio reakcije na svaku agresiju.

Blinken je istodobno kao cilj američke vlade naveo sprječavanje eskalacije u regiji. „Naš je cilj činiti oboje: podržavati naše ljude kada su napadnuti i sprječavati rast i širenje sukoba."

U ponedjeljak (29.1.) su i u Siriji opet napadnuti američki vojnici i njihovi saveznici. Kako je rekao anonimni izvor iz američkog Ministarstva obrane, ispaljeno je „više raketa na američke i savezničke vojnike", ali nitko nije ozlijeđen.

3.000 američkih vojnika u Jordanu

U međuvremenu je Kina upozorila na opasnost od eskalacije nasilja nakon ubojstva američkih vojnika u Jordanu. „Nadamo se da će sve pogođene strane ostati mirne i suzdržane (…), kako ne bi dospjele u začarani krug osvete", izjavio je ovoga utorka (30.1.) u Pekingu glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin.

U Jordanu je, prema informacijama iz ljeta 2023., stacionirano oko 3.000 američkih vojnika, izvijestio je portal Axios. Njihova je zadaća, među ostalim, podrška Jordanu u borbi protiv terorističke milicije Islamska država.

Prema informacijama Pentagona, nakon napada radikalno-islamističkog Hamasa na Izrael 7. listopada na pripadnike američke vojske i postrojbi saveznika u Iraku i Siriji izvršeno je više od 150 napada. Za mnoge od njih odgovornost je preuzeo Islamski otpor u Iraku, labavi savez naoružanih skupina povezanih s Iranom.

ajg/tagesschau.de/afp