Napad u Berlinu i zakazivanje države

Imena 12-ero ubijenih uklesana su u stube ispred Spomen-crkve cara Wilhelma na Breitscheidplatzu u Berlinu – kao na spomeniku. Anis Amri je 19. prosinca 2016. na ovom mjestu u smrt poslao 11 osoba, kada je s ukradenim kamionom uletio na božićni sajam. Ovaj Tunižanin, koji se u Berlinu prijavio kao izbjeglica, prethodno je ubio vozača kamiona, pa je i njegovo ime uklesano na stubama. Najgorim islamističkim napadom u Njemačkoj, bavio se od ožujka 2018. Parlamentarni istražni odbor Bundestaga.

Tri godine i tri mjeseca su zastupnici ispitivali oko 180 svjedoka i stručnjaka. Sve je zabilježeno na skoro 1.900 stranica i u ponedjeljak predano predsjedniku Bundestaga Wolfgangu Schäubleu. Jučer su zastupnički klubovi raspravljali o završnom izvještaju Istražnog odbora – i došli do različitih ocjena. Postoji samo suglasnost oko općeg shvaćanja da su sigurnosne službe napravile puno grešaka. Ali, kada se pokrene pitanje konsekvenci koje treba izvući iz grešaka, tu su mišljenja duboko podijeljena.

Oporbeni Slobodni demokrati (FDP), Zeleni i Ljevica zahtijevaju korjenite promjene prije svega u Službi za zaštitu ustavnog poretka i Zajedničkom centru za obranu od terorizma (GTAZ) njemačke vlade i 16 saveznih pokrajina. Policijske službe su zakazale u analizi opasnosti, misli Martina Renner (Ljevica) zbog činjenice da je kasniji atentator bio nadziran duže vrijeme.

Napad se nije morao dogoditi

„Sigurnosne snage očigledno nemaju pojma o tome kako funkcionira džihadistička mreža“, misli Renner. Ona smatra da je teza o radikaliziranim pojedinačnim počiniteljima pobijena. Irene Mihalić (Zeleni) isto gleda na stvar. Opasne osobe bi se moralo pažljivije nadzirati, zahtijeva Mihalić. Dokumenti i izjave svjedoka vrlo jasno pokazuju, „da Amri nikako nije bio samo policijski slučaj“. O tome je govorio nekadašnji šef Službe za zaštitu ustavnog poretka, Hans-Georg Maaßen. Napad se nije morao dogoditi, „i to je za mene posebno tragično“, priznao je Maaßen kao svjedok pred Istražnim odborom.

Po njegovom mišljenju, nije bilo osobnih grešaka ili propusta službe koju je vodio do listopada 2018. Ali, Benjamin Strasser (FDP) i danas vrti glavom kada se sjeti Maaßenovog svjedočenja. Za njega je jasno: „Tajne službe bismo morali čvršće stegnuti na parlamentarne uzde.“ Pri tom njegova kritika premašuje službe poput Službe za zaštitu ustavnog poretka ili Tajnu službu za inozemstvo BND. Ona cilja na Saveznu vladu: „Obećanje o razjašnjenju nije ispunjeno“, kaže Strasser. Nije se uopće željelo razjasniti, „zato što se radi o fundamentalnim, strukturalnim pitanjima“.

Kritika i na vlastiti račun

I Irene Mihalić (Zeleni) smatra da savezna vlada nije pokazala volju i spremnost da povuče konsekvencije. Uopće se nije razmišljalo o tome da se, nakon napada u Berlinu i čitavog niza napada u Europi, „uspostavi konzistentna antiteroristička strategija“. Umjesto toga raspravljalo se o zabrani nošenja burke i o okovima za noge. „Na kraju je njemačka vlada pooštrila zakon o strancima, kako bi demonstrirala da je sposobna da djeluje, a bez bilo kakve analize.“

Međutim, bilo je kritika Istražnog odbora i na vlastiti postupak. Predsjednik Savezne kriminalističke službe (BKA), Holger Münch priznao je prilične nedostatke u razmjeni informacija između sigurnosnih službi u Njemačkoj i onih na europskoj razini. Šef BND-a Bruno Kahl je to također potvrdio. Njegova Tajna služba za inozemstvo i BKA su u jesen 2016., dakle neposredno pred atentat, dobile upit od marokanske tajne službe u kojem je bilo govora o Amrijevim islamističkim aktivnostima. Retrospektivno, Kahl smatra da je greška što ove informacije nisu odmah proslijeđene Službi za zaštitu ustavnog poretka.

„Nema dokaza za druge počinitelje“

Fritz Felgentreu iz SPD-a smatra da nije točno da saveznoj vladi nedostaje političke volje za reforme. Ali, i on zahtijeva od sigurnosnih službi da izvuku pouku iz vlastitih grešaka, između ostalog tješnju suradnju s pravosuđem i inozemnim tajnim službama. No, za razliku od oporbe, SPD polazi od toga da je Anis Amri sam počinio napad na božićnom sajmu. „Nema dokaza da je bilo drugih počinitelja.“

I novinarima promatračima ostaju mnoga pitanja otvorena. Stručnjak za ekstremizam Thomas Moser je napisao knjigu na temelju svojih dojmova iz Istražnog odbora Bundestaga i drugih odbora u Berlinu i Sjevernom Porajnju i Vestfaliji. Knjiga pod naslovom „Amri-Komplex. Jedan teroristički napad, 12 mrtvih i upletenost države“ izaći će početkom srpnja, a izdavač je frankfurtska izdavačka kuća Westend. Autor u istoj knjizi tematizira i desno-ekstremističku seriju ubojstava „Nacionalsocijalističkog podzemlja“ (NSU) od 2000. do 2007. - ali i mutnu ulogu Službe za zaštitu ustavnog poretka.

Ljevica želi raspustiti Službu za zaštitu ustavnog poretka

Parlamentarni istražni odbori su se i time bavili dugi niz godina. A njihova je poruka politici danas kao i nekad: reforma sigurnosne arhitekture. Međutim, stranke u Bundestagu imaju različite poglede, kako treba promijeniti statiku. Najdalje ide Ljevica: oni zahtijevaju raspuštanje Službe za zaštitu ustavnog poretka.