Neće biti Kineskog zida prema Bosni i Hercegovini

Posjet Josipovića Bosni i Hercegovini ponovo je otvorila neka od pitanja koja se tiču načina nadzora granice između dvije zemlje - odnosno, ubrzo će to biti granica Bosne i Hercegovine s Europskom unijom. Ali tu su i neka ekonomska pitanja koja će se pojaviti nakon ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja.

Hrvatski predsjednik je već u srijedu (20.3.), prvog dana svog dvodnevnog posjeta BiH iskoristio priliku da ukaže na činjenicu da je budućnost cijele regije u EU, gdje će biti mjesta i za BiH: "Činjenica je da Hrvatska ulaskom u EU postaje drugačiji partner u trgovini BiH. Ja se nadam da ćemo imati dovoljno mudrosti da to naše članstvo, dok BiH ne uđe u EU, iskoristimo kao zajedničku prednost."

Ne odlučuje Zagreb, nego Europska unija

Pitanje granica također je jedno od ne potpuno riješenih pitanja između dvije zemlje jer je potrebno osposobiti granične prelaze po standardima EU. Ali se treba još i dogovoriti o načinu prelaska građana BiH u Hrvatsku. Zemlje članice EU dobile su zahtjev od Hrvatske da se građanima BiH i nakon 1. srpnja omogući prelazak granice samo sa osobnom iskaznicom, ali to više nije odluka Zagreba, nego je sad sve u rukama diplomacije.

Ono što je bitno, kaže Josipović, je da pitanje granica više nije gorući problem između dvije zemlje: "Nije vrući problem oko kojeg se dižu velike strasti ili politički polemizira, što bi se reflektiralo na građanke i građane".

O tome su nedavno u Bruxellesu razgovarali i ministri vanjskih poslova Hrvatske i BiH Vesna Pusić i Zlatko Lagumdžija. Rečeno je kako će između dvije zemlje biti između 50 i 60 graničnih prijelaza u različitim kategorijama, od posebnih za prelazak životinja do malograničnih prijelaza. Građani koji žive u graničnom području BiH i Hrvatske dobit će specijalne propusnice za prelazak granice, a dubina pograničnog područja trebala bi biti do 30 kilometara. Sve to će biti određeno novim sporazumom.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić smatra kako Hrvatska može odigrati veliku ulogu u pitanju prelaska granice državljana njegove zemlje: "Zagreb tu može pomoći Bosni i Hercegovini na način da se založi za nas kod zemalja Šengenskog sporazuma. Da li će oni prihvatiti to što kaže Zagreb, to je druga stvar."

Zabrinuti mlijekari

Proizvođači mlijeka Bosne i Hercegovine osobito su zabrinuti, što će biti nakon 1. srpnja i ulaska Hrvatske u EU. Oni traže dogovor kako bi i nakon toga mogli nesmetano izvoziti mlijeko u Hrvatsku. Predsjednik poljoprivrednih proizvođača Vladimir Usorac traži skoro rješenje, inače prijeti: "Ako oni nas ne poštuju, ne poštujemo ni mi njih. Mi trebamo zatvoriti samo dva terminala i da se mlijeko ne može izvoziti iz EU. Ako budemo bili prisiljeni, mi ćemo ih zatvoriti."

Osim službenih razgovora, Josipović je našao vremena i za obilazak franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci te SOS dječjeg sela u Sarajevu u pratnji članova Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i Željka Komšića. Josipović je tokom posjete SOS selu rekao da je ono i jedan od ciljeva njegovog dolaska u BiH: "Mislim da je ovo bila dobra prilika da pokažemo kako i međudržavna suradnja ima svoju plemenitu crtu."

Josipović je u srijedu (20.3.) održao predavanje studentima na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a drugog dana posjete boravi u Konjicu, gdje obilazi Titov bunker gdje je postavljena izložba Ede Murtića. Nakon Konjica, Josipović se u Mostaru sastaje sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Nebojšom Radmanovićem, a svoju posjetu BiH završava nazočnošću dodjeli nagrada Večernjakov pečat.