Nedostatak kvalificiranih radnika - što može pomoći?

Koliki je nedostatak stručne radne snage?

Savezna vlada očekuje da će do 2026.nedostajati oko 240.000 kvalificiranih radnika. Prema izračunima Instituta za tržište rada i istraživanja zanimanja (IAB), do 2035. bit će čak više od sedam milijuna radnika manje.

Ali, problem je već velik: prošlotjedno istraživanje Udruženja njemačkih industrijskih i trgovinskih komora (DIHK) pokazuje da više od polovice ispitanih kompanija ne može popuniti radna mjesta, barem djelomično, jer postoji nedostatak radnika. Trenutno je nepopunjeno oko dva milijuna radnih mjesta. Kao rezultat, gubi se dodana vrijednost od skoro 100 milijardi eura.

Posebno trpe zdravstvo i socijalne službe te logistička branša. U ugostiteljstvu je nedostatak osoblja doveo do ograničene ponude i skraćenog radnog vremena. Nedostatak je također veliki na područjima elektromobilnosti ili obnovljivih izvora energije - važni zadaci transformacije i konkurentnost mnogih kompanija su ugroženi, navodi DIHK.

Nedostatak osoblja također raste u administraciji i u komunalnim poduzećima. Prema studiji konzultantske kompanije za menadžment PwC, do 2030. godine će nedostajati najmanje milijun kvalificiranih radnika.

Zašto nema dovoljno kvalificiranih radnika?

Važan razlog: baby-boom-generacija rođena od sredine 1950-ih pa nadalje polako ide u mirovinu.

Njemačka vlada smatra da ovo ima dvostruki efekt na situaciju kvalificiranih radnika: radna mjesta koja ostanu upražnjena ne mogu se popuniti dovoljnim brojem mlađeg kadra. A zbog starenja društva koje zahtijeva više njege, potrebno je više stručnjaka, na primjer na područjima zdravstva, njege i socijalne skrbi.

Pored primjetnog starenja društva, s digitalizacijom i energetskom tranzicijom tu su još dva velika društvena trenda koji igraju veliku ulogu – i koji zahtijevaju nove vještine i osoblje. Savezna vlada govori o „tri velika D”: demografiji, digitalizaciji i dekarbonizaciji. Kratkoročno, kriza izazvana pandemijom koronavirusa također je pogoršala situaciju. Mnogi kvalificirani radnici u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima morali su biti otpušteni i sada se ne vraćaju.

Što namjerava savezna vlada?

Svojom strategijom kvalificirane radne snage, savezna vlada želi poboljšati okvirne uvjete za kompanije, poduzeća i javnu administraciju. Dokument od 39 stranica načinjen je u rujnu, a plan je odobrila vlada sredinom listopada.

Središnji dio paketa mjera čine veće mogućnosti za obuku i daljnje obrazovanje, bolja ravnoteža između posla i privatnog života,fleksibilni prelasci u mirovinu i lakša imigracija.

Što bi se trebalo promijeniti kod imigracije?

Planovima njemačke vladajuće koalicije je, između ostalog, predviđeno i uvođenje tzv. „karte šanse" po bodnom sustavu za traženje posla za ljude iz zemalja izvan Europske unije sa stranom stručnom kvalifikacijom od najmanje dvije godine. Kriteriji za izbor uključuju poznavanje jezika, profesionalno iskustvo, godine i povezanost s Njemačkom.

Prilikom izdavanja radne vize trebalo bi više uzeti u obzir radno iskustvo. Kvalifikacije stečene u zemlji podrijetla ne moraju nužno biti priznate prije ulaska. Vlada je o tome usvojila prijedlog zakona krajem studenoga.

Što bi trebalo promijeniti u obuci?

Zaposleni u Njemačkoj bi trebali imati mogućnost da idu na plaćenu obuku. Pored toga, po riječima ministra rada Hubertusa Heila, novi zakon o daljnjem usavršavanju trebao bi osigurati jamstvo obuke za mlade ljude. Svake godine oko 45.000 učenika napusti školu bez diplome. U budućnosti bi se sav domaći potencijal morao iskoristiti, rekao je Heil. Nacrt zakona bi trebao biti razmatran u saveznoj vladi u idućim tjednima i usvojen.

Kakvu ulogu igra mirovina?

Rješenje za nedostatak kvalificiranih radnika moglo bi ležati i u pitanju umirovljenja. Kancelar Olaf Scholz pokrenuo je raspravu o tome u prosincu. On želi da što manje ljudi ode u mirovinu prije nego što dođu do normalne starosne granice za umirovljenje. Scholz također vidi "potencijal za povećanje" udjela žena na tržištu rada.

Po izračunima Saveznog instituta za istraživanje stanovništva, sve više ljudi u Njemačkoj odlazi u prijevremenu mirovinu. Mnogi napuštaju tržište rada u dobi od 63 ili 64 godine – a samim time i mnogo prije standardne starosne granice za odlazak u mirovinu.

Kakve su reakcije gospodarstva?

Prije svega, dobrodošli su planovi za lakšu imigraciju. „Potrebni su nam ljudi koji će nam pomoći da održimo naš prosperitet u ovoj zemlji", izjavio je predsjednik Udruge poslodavca Rainer Dulger.

Za Središnje udruženje njemačke građevinske industrije, "karta šanse” i lakša imigracija za iskusne profesionalce bili bi „važni temelji za vrbovanje kvalificiranih radnika u građevinarstvu“. Podršku su izrazila i druga udruženja. Kritički se, međutim, gleda na planove daljnjeg usavršavanja. Sve dok financiranje, zamjena odsutnog radnika i pitanje vraćanja na posao nisu razjašnjeni, takav zakon nije prihvatljiv malim i srednjim poduzećima te privatnim poduzećima, smatra generalni direktor Saveznog udruženja srednjih poduzeća Markus Jerger.

Njemački savez sindikata je u priopćenju naglasio da „duže radno vrijeme, viša starosna granica za odlazak u mirovinu i sveobuhvatno pojačano zapošljavanje radnika iz inozemstva” ne bi trebali ublažiti pritisak na kompanije. Umjesto toga, morali bi osigurati bolje uvjete za rad i obuku.

Što kritizira oporba?

Ekonomsko krilo Unije CDU/CSU predstavilo je alternativni nacrt strategije savezne vlade za kvalificiranu radnu snagu. Planovi vladajuće koalicije za zapošljavanje stranih kvalificiranih radnika bi "potrošili resurse i stvorili novu birokraciju", navodi se u dokumentu u koji je imala uvid novinska agencija dpa. Postoje bolje mogućnosti za ciljanu kontrolu imigracije radne snage.

Čelnica Zastupničkoga kluba AfD-a Alice Weidel govorila je o „labavim pravilima, nedostatku kontrole i najizdašnijim socijalnim beneficijama od svih zemalja EU-a”, koje prvenstveno privlače „migrante koji bježe od siromaštva”.

Ni Ljevica ne vidi rješenje za problem u vrbovanju radnika iz inozemstva. Susanne Ferschl, zastupnica Ljevice u Njemačkom Bundestagu, objasnila je da je uzrok širenje niskih plaća i loših uvjeta rada. Prije svega je potreban „bolje pridržavanje kolektivnih ugovora, proširenje kontrole minimalne zarade ili zabrana iznajmljivanja radnika i neutemeljenog ograničavanja ugovora na određeno vrijeme”.

ss/ARD