Sporni referendum u RS

Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučivao je na temelju dvije žalbe, onoj Narodne skupštine Republike Srpske da se čitav proces vrati na početak, odnosno da se poništi odluka Ustavnog suda iz prošle godine po kojoj je 9. siječanj (Dan RS-a) proglašen neustavnim i drugoj, bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, da se održavanje referenduma privremeno zabrani. Prva je odbačena, druga usvojena i to je, sudeći prema reakcijama i onom što bi moglo uslijediti sljedećih dana, jedna od najvažnijih pravosudnih odluka u BiH u posljednjih nekoliko godina.

RS neće provesti odluku

To se vidi po reakcijama iz Republike Srpske, odakle, i pored hitnog reagiranja međunarodnih predstavnika, ureda Visokog predstavnika (OHR), Veleposlanstva SAD-a, europskih dužnosnika, stižu poruke da će referendum, kako je i najavljeno, biti održan u nedjelju 25. rujna i da niti jedna odluka Ustavnog suda to ne može spriječiti.

„Nisam ni očekivao drugačije ponašanje političkog organa koji sebe naziva Ustavnim sudom. U kontinuitetu politički pogrešnih odluka na štetu srpskog naroda, ništa nije iznenađujuće. Oni ne mogu obustaviti našu odluku. To jedino može Narodna skupština, a ona po tom pitanju zasjedati. Mi ćemo održati referendum“, rekao je u prvim reakcijama predsjednik RS-a Milorad Dodik koji je već ranije rekao da ukoliko Ustavni sud BiH prihvati žalbu Narodne skupštine da u tom slučaju nema svrhe za održavanjem referenduma.

Pravno-entitetska linija razgraničenja

Neki politički čelnici, ali i pravni stručnjaci, postavili su pitanje tko je taj tko će sprovesti odluku i sankcionirati odgovorne ukoliko se ne prihvati odluka Ustavnog suda BiH. Kako političke reakcije, tako i one sa stručnog stajališta, razliku se po tome iz kog entiteta dolaze. Pravnici u RS smatraju da BiH nema ustavnu nadležnost za odlučivanje o referendumu, dok oni iz Federacije to vide kao prekidač za djelovanje drugih organa, poput Tužiteljstva BiH i međunarodne zajednice.

Svi čelnici političkih stranaka, vlast i oporba u RS jednoglasni su u stavu. Odluka je došla u jeku izbore kampanje i teško je očekivati pomirljive tonove, jer bi to u odnosima kakvi vladaju u BiH bilo ravno političkom samoubojstvu. Dragan Čavić, čelnik NDP-a, stranke koja je članica Saveza za promjene, kaže da oporba u RS neće tražiti sazivanje sjednice po tom pitanju.

„Nećemo sazivati sjednicu Narodne skupštine RS o toj temi jer ne smatramo da je to potrebno. Oni koji eventualno dođu s takvim prijedlogom u Narodnu skupštinu neka znaju da će Savez za promjene prisustvovati sjednici i zatražit ćemo debelu argumentaciju za takvu vrstu kapitulacije“, kaže Čavić.

Ni Predsjedništvo BiH nema jedinstven stav

Što u ovom slučaju znači kapitulacija nitko se ne usuđuje komentirati, ali je izvjesno, kako smatraju neki analitičari, da bi povlačenje odluke o referendumu značio i politički kraj Milorada Dodika. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, čija je žalba prihvaćena kada je riječ o privremenoj zabrani referenduma kaže da bi nepoštovanje te odluke značilo nepoštovanje Dejtonskog sporazuma, ali i kazneno djelo.

„Nadam se da će Dodik odustati od referenduma, jer nakon odluke Ustavnog suda o uvođenju privremene mjere, nastavak aktivnosti na organizaciji referenduma predstavlja nedvosmisleno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i kazneno djelo suprotstavljanja odlukama Ustavnog suda BiH, koje može biti sankcionirano Kaznenim zakonom BiH“, izjavio je Izetbegović.

S druge strane, srpski član Predsjedništva Mladen Ivanić kaže da poštuje institucije RS-a i da za njega važe odluke Narodne skupštine ove tvorevine, uključujući i onu o referendumu. Kaže da će ovakva odluka suda pogoršati odnose u BiH. U isto vrijeme hrvatski član Predsjedništva Dragan Čović kaže da niko nema pravo osporavati odluke pravosudnih institucija.

„Odluke Ustavnog suda se moraju poštivati, što god ja mislio o njima. Tko sam ja da komentiram odluku te institucije? Ako počnemo s tim, to će voditi ka anarhiji, a to nam ne treba“, poručuje Čović.

Sastanak s Putinom, izlazna strategija?

Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije problem vratio na početak, nego je tu priču o 9. siječnju, kao neustavnom danu za obilježavanje Dana RS, okončao. Odluka je obavezujuća, a hoće li se poštovati, ovisi isključivo od vlasti u Republici Srpskoj. Sudeći prema najavama, Dodik bi se tri dana prije zakazanog referenduma trebao sastati s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Iako Dodik tvrdi da je taj posjet dogovoren još u lipnju, mnogi upravo taj sastanak vide kao izlaznu strategiju za otkazivanje referenduma.

„Ovaj sastanak je ranije dogovoren. Trebao se samo definirati točan datum. Ovaj sastanak nema nikakve veze s činjenicom da se referendum održava, to je gotova stvar. Sve tehničke pripreme za njega su urađene“, kaže Dodik.

I zaista, sve tehničke pripreme su urađene, završeno je tiskanje glasačkog materijala, koje je krajem ovog tjedna distribuirano u općinske izborne komisije. Dakle, tehnički gledano, nema više prepreka za održavanje referenduma, ukoliko izuzmemo odluku Ustavnog suda BiH, najviše pravosudne instance u zemlji. U ovakvim odnosima „snaga“ nitko sa sigurnošću ne može reći hoće li referendum biti održan.

„Miloradu Dodiku ističe vrijeme za odluku, to je jedino što ne radi u njegovu korist u ovom trenutku. Sve ostalo ide u prilog njemu i politici koju on zastupa. Nitko ne može reći kakav će biti ishod svega ovoga. S jedne strane, tu je pritisak iz Srbije koja nije dala podršku referendumu, s druge kompletne međunarodne zajednice koja traži da se referendum otkaže. Negdje između je rješenje. Zove li se ono Putin – to ćemo vidjeti 22. rujna“, kaže novinar „Dnevnog avaza“, Goran Dakić.

Povjerenstvo i spiskovi

Ustavni sud BiH zaključio je da je referendum zakazan za 25. septembar neustavan, te da bi njegovo održavanje predstavljalo direktan čin podrivanja ustavnog poretka zemlje. Podriva li taj poredak utvrđivanje biračkog spiska samo na području RS-a, nitko danas ne može reći jer se radi o novoj situaciji. Do sada je Središnje izborno povjerenstvo (SIP) općinama dostavljalo popis birača, ali tijekom izvanrednih izbora u pojedinim općinama. Izborna komisija Republike Srpske, nakon što je SIP odbio dostaviti popis birača, utvrdila je na osnovu podataka iz MUP-a i drugih institucija birački spisak na kojem je 1.219.399 građana sa pravom glasa. Utvrđena su i mjesta glasovanja za građane distrikta Brčko, kaže predsjednik Republičkog izbornog povjerenstva Siniša Karan: „Glasačka mjesta organizirana su u Donjem Žabaru i na području i Bijeljine kako bi se građanima Distrikta koji na to imaju pravo omogućilo glasovanje“.

A kako je sve počelo?

žbbigžBakir Izetbegović podnio je žalbu Ustavnom sudu BiH prije četiri godine u vezi s 9. siječnjem, a sud je prošle godine donio oduku da je datum neustavan jer vrijeđa druga dva naroda u RS-u, i naložio izmjene zakona o praznicima. Međutim, Narodna skupština Republike Srpske 15. srpnja donosi odluku o referendumu s pitanjem: „Podržavate li da se 9. siječanj obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?“ i s datumom održavanja 25. rujna. Potom je uslijedio veto Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda, kojeg je Ustavni sud RS-a na kraju odbacio kao neosnovan.

„Sud je rekao svoje, odluka se ne poštuje. Pokušava se uključiti kolektivna odgovornost za neprovođenje odluka. Zaista, to je politika koja više nema smisla i pravosuđe koje više nema smisla. Ako je potrebna reforma pravosuđa, ona je potrebna u RS-u“, kaže prvi čovjek Kluba Mujo Hadžiomerović.

Bez podrške Beograda

Nakon toga, ništa više nije stajalo na putu održavanja referenduma, ali se tražila podrška službenog Beograda po tom pitanju. Politički predstavnici iz RS-a na sastanku s državnim vrhom Srbije, nisu je dobili.

„Vidim da su svi svoje odluke već donijeli. Mogli smo i preskočiti ovaj sastanak. Ja ne kršim dogovore koje postignem. I kada se dogovorim da o nečemu razgovaram, onda to i radim, a ne idem u javnost s tim što je moja politika“, rekao je premijer Srbije Aleksandar Vučić nakon sastanka s političarima iz RS-a prije nekoliko dana u Beogradu.

Nakon tog sastanka, SIP je odbio zahtjev RS-a za dostavljanjem biračkih spiskova, nakon čega je točan broj birača utvrđen preko institucija poput evidencija Ministarstva unutarnjih poslova i ostalih koji imaju pristup podacima građana.

Posljednja u nizu je odluka Ustavnog suda BiH kojom se privremeno zabranjuje održavanje referenduma, a odgovor iz RS-a je da se ona neće poštivati i da će se referendum provesti. Jedini način za smirivanje situacije mnogi vide u posjetu Dodika Rusiji, tri dana prije održavanja referenduma.

Reakcije međunarodnih institucija

Nakon odluke Ustavnog suda BiH, reakcije stižu iz OHR, Veleposlanstva SAD-a, od dužnosnika Europske unije. Visoki predstavnik pozvao je sve strane na poštivanje odluke Ustavnog suda.

„Visoki predstavnik poziva vlasti u RS da se suzdrže od održavanja referenduma koji nema zakonske osnove i kojim bi se direktno prekršila odluka Suda. Ovdje više nije riječ o praznicima Republike Srpske, nego o direktnom osporavanju državnog pravosuđa. Kao konačni autoritet za provođenje civilnih aspekata Mirovnog sporazuma, visoki predstavnik ponavlja kako je Ustavni sud temelj Aneksa 4. Mirovnog sporazuma, i od ključne važnosti za njegovo provođenje. Osporavanje njegovih nadležnosti održavanjem referenduma, predstavljalo bi direktno i ozbiljno kršenje Općeg okvirnog sporazuma za mir, što bi imalo utjecaj na stabilnost zemlje“, priopćeno je iz OHR-a.

Iz Delegacije EU-a u Bosni i Hercegovini priopćeno je da visoka predstavnica EU Federica Mogherini i povjerenik Johannes Hahn smatraju da se Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije upustio u preispitivanje odluke o Danu Republike Srpske, te je usvojio privremenu mjeru kojom se privremeno suspendira održavanje referenduma u Republici Srpskoj. „Ohrabrujemo institucije u Bosni i Hercegovini da riješe to pitanje i poštuju vladavinu prava putem ustanovljenih pravnih procesa i postojećeg ustavnog okvira, a kroz konstruktivan dijalog. Sve strane bi se trebale suzdržati od aktivnosti koje mogu dovesti do eskalacije situacije“, navodi se u zajedničkoj izjavi predstavnika EK-a. i Veleposlanstvo SAD-a u BiH je pozvalo je na poštovanje odluka Ustavnog suda u Bosni i Hercegovini.