Nema dogovora o Ustavnom sudu i sudovima u BiH

Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) u središtu je političke krize, najteže od završetka rata u BiH. Kako su odluke tog suda konačne i obvezujuće za sve organe vlasti na svim nivoima, Republika Srpska suspendirala je njegove odluke, a potom i odluke OHR-a (Office of the High representative – Ured visokog predstavnika).

Naime, Ustavni sud BiH je u više navrata proglašavao „neustavnim“ pojedine akte RS-a, a neke se odnose na državnu imovinu.

Zakoni kojima se praktično onemogućava djelovanje Ustavnog suda BiH i OHR-a na tertitoriji RS-a su „ozbiljan pravni, politički i sigurnosni problem“, ne samo za BiH već i za regiju. To u komentaru za DW potvrđuje Srećko Latal, regionalni urednik BIRN-a (Balkanske istraživačke mreže). „Ti zakoni uspostavljaju različite pravne regulacije u različitim dijelovima zemlje i suštinski predstavljaju početak pravnog otcjepljenja RS-a od ostatka zemlje“, kaže Latal.

Urednik BIRN-a vjeruje da bi svaki pokušaj teritorijalne podjele BiH „vjerojatno završio novim ratom“, a sporne zakone RS-a vidi kao pokušaje da se Dodik održi na vlasti.

Ključno pitanje – strani suci

Nakon što je suspendirala odluke Ustavnog suda BiH i OHR-a, RS se već mjesecima nalazi izvan ustavno-pravnog poretka BiH.

No, uprkos prijetnjama „osamostaljenjem RS-a“ – posljednja se pokazuje kroz Dodikov prijedlog za „ujedinjenje RS-a, Srbije i Crne Gore“ – predsjednik RS-a nastavlja razgovore s koalicijskim partnerima na državnom nivou – Trojkom i HDZ-om (Hrvatska demokratska zajednica) BiH – kako bi se ispunili uvjeti iz mišljenja Europske komisije i kako bi BiH do kraja ove godine dobila status pregovarača.

Međutim, Dodik sve uvjetuje odlaskom stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH. Koalicija je zato formirala radnu grupu (komisiju) koja bi trebala riješiti to ali i druga pitanja iz oblasti pravosuđa.

No, rješavanje tog pitanja zadire u ustavnu materiju, jer je izbor sudaca reguliran daytonskim Ustavom BiH. Tu je precizirano da se Ustavni sud BiH sastoji od devet članova. Četiri bira Predstavnički dom Federacije BiH, a dva Skupština RS-a. Ustav ne precizira da suci moraju biti iz određenih (konstitutivnih) naroda, ali su u praksi to uvijek bili po dva suca iz svakog od tri konstitutivna naroda, bošnjačkog, hrvatskog i srpskog.

Preostala tri člana bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava sa sjedištem u Strassbourgu, nakon konzultacija s Predsjedništvom BiH, a suci „ne mogu biti državljani BiH ili bilo koje susjedne države“.

Upravo je ta odredba „trn u oku“ političara iz RS-a, jer je glas „stranaca“ u Ustavnom sudu često bio odlučujući u poništavanju „neustavnih“ akata (zakona) tog entiteta.

Odlazak stranih sudaca omogućio bi političku kontrolu pravosuđa?

Politički analitičar Ibrahim Prohić vjeruje da bi odlazak stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH imao „nesagledive negativne posljedice“ po državu i društvo. „Dominacija politike nad pravosuđem bila bi apsolutizirana, institucije i zakon de facto suspendirani, a oni koji imaju moć bili bi sigurni od sudskog progona. Oni bi , zapravo, postali zakon“, piše Prohić na Facebooku.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik godinama inzistira na odlasku stranaca iz Ustavnog suda BiH. Motiv je politička kontrola pravosuđa, tvrde analitičari. „Politička kontrola pravosuđa naročito je prisutna u zemljama u tranziciji, ali i u razvijenim državama Europske unije (EU), na primjer u Mađarskoj gdje Viktor Orban, inače prijatelj Milorada Dodika, pod kontrolom ima i pravosuđe i medije i to je daleko od demokracije“, kaže pravni stručnjak i bivši sudac Vehid Šehić.

Može li BiH u EU sa stranim sucima, OHR-om?

Ipak, tvrdi Šehić, BiH s postojećim Ustavom „ne može biti članica EU“. „Ne možemo biti članica EU ni sa visokim predstavnikom, niti sa Ustavnim sudom u kojem postoje trojica stranih sudaca“, kaže Šehić za DW. „Ja bih bio najsretniji, kao građanin ove države, da u Ustavnom sudu isključivo rade državljani BiH, ali mi nismo demokratsko društvo i zato smatram da su nam strani suci još potrebni“, kaže Vehid Šehić.

I Dodik insistira da suci Ustavnog suda budu državljani BiH i time uvjetuje donošenje svih drugih zakona. „Dvoje sudaca Ustavnog suda BiH išli bi iz RS-a, četiri iz FBiH, a ova tri, koji ne bi bili stranci nego državljani BiH, birala bi Parlamentarna skupština BiH“, predlaže Dodik.

Strah od blokade najznačajnije državne institucije

Ali nisu svi Dodikovi koalicijski partneri spremni za takva rješenja jer se boje uvođenja instituta „entitetskog glasanja“ u Ustavni sud BiH. Načelo „entitetskog glasanja" u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH znači da nijedan zakon ne može biti usvojen ako nema podršku većine zastupnika iz oba entiteta. Bošnjački zvaničnici smatraju da bi, u slučaju odlaska stranih sudaca, to postala praksa i u Ustavnom sudu BiH čime bi se omogućile blokade te institucije.

„Dodik ne može i nikad neće postići sporazum s Trojkom o izbacivanju stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH sve dok BiH ne postane punopravna članica EU“, kaže jedan od čelnika Trojke, političar iz stranke Narod i pravda Denis Zvizdić.

Za njega je neprihvatljiv paritetan odnos sudija 3-3-3 (3 Bošnjaka, 3 Hrvata i 3 Srbina). „Ne prihvaćamo bilo kakav veto ili 'entitetsko glasanje' u Ustavnom sudu BiH i ne prihvaćamo da strane suce bira bilo koji drugi pravni autoritet osim predsjednika Europskog suda za ljudska prava“, kaže Zvizdić.

I Sud BiH je imao strane suce

Ustavni sud je najviši pravosudni organ u BiH, a osnovna mu je zadaća podržavati Ustav BiH i štiti temeljna prava i slobode građana. Rješava sporove u vezi s nadležnostima različitih nivoa vlasti u BiH, ocjenjuje ustavnost zakona i specijalnih paralelnih odnosa entiteta sa susjednim državama, te odlučuje o apelacijama.

Zakone RS-a kojima se na teritoriji tog entiteta suspendiraju odluke Ustavnog suda i OHR-a Ured visokog predstavnika je okarakterizirao kao „napad na ustavni poredak“, a zbog „neprovođenja odluka OHR-a“ Dodik se našao na optuženičkoj klupi u Sudu BiH.

Dodik tvrdi da ne priznaje Sud i Tužilaštvo BiH, ali su on i njegova stranka, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), bili u sazivu Parlamenta BiH koji je 2002. godine potvrdio odluku visokog predstavnika o formiranju tih institucija.

Dodik: „Prije će se EU raspasti nego što ćemo mi ući u nju“

Podrška Dodikovim zahtjevima za odlazak stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH stiže iz HDZ-a BiH, konkretnije od ministra pravde BiH Davora Bunoze. „Mi možemo taj zakon nazvati Zakon o statusu međunarodnih sudaca. Vjerujem da bi Ustavni sud BiH trebao bi biti sud gdje će sjediti renomirani suci koji će biti državljani BiH", kaže Bunoza.

Politički čelnici očekuju da bi spomenuta radna grupa (komisija) mogla barem približiti stavove o stranim sucima i zakonu o sudstvu – spominje se formiranje i „Apelacijskog suda“ – ali čelnik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović nije optimist. On podsjeća na čestu praksu u institucijama BiH. „Kada nešto ne želite riješiti, a pred javnosti se pretvarate da rješavate, onda formirate radnu grupu, odnosno komisiju“, kaže Cvitanović.

Dogovor se očekivao do srijede (1.11.) kada je u Sarajevo, u okviru svoje zapadnobalkanske turneje doputovala predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Ona je predstavila regiji plan širenja EU. Ali Milorad Dodik je još uoči posjete izjavio: „Prije će se EU raspasti nego što mi u nju uđemo.“

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu