Nema straha za banke u Hrvatskoj

Njemačke banke mogle bi se naći u ozbiljnim problemima zbog pandemije korone, o čemu je Deutsche Welle nedavno pisao. Kako se financijske rezerve tvrtki tope, val stečajeva prijeti, tako bi mogli za banke početi problemi s nenaplativim kreditima. Jer njemačke banke, već i zbog minimalne eskontne stope ESB već duže vremena imaju veoma ograničene mogućnosti dobiti jer su i kamate na kredite mnogo niže nego u Hrvatskoj. Ne posuđivati novac isto nije rješenje već i zbog, doduše minimalne, ali ipak inflacije od zacrtanih  2%. Tako su se spremnije davali i krediti što bi se u ovim okolnostima moglo pretvoriti u opasnu zamku. Prema analizi Leibnizovog instituta za ekonomska istraživanja u Halleu, banke će se uočiti s oko 6% poslovnih kredita koje će morati otpisati kao gubitak u slučaju da kriza ne potraje dugo, ali ako se gospodarstvo ne vrati brzo u normalu, taj bi postotak mogao biti čak 28%.

A kakva je situacija u Hrvatskoj u kojoj je najveći dio tržišta u rukama nekoliko velikih banaka koje su u stranom vlasništvu?

„Povijesna razina likvidnosti"

HNB je u nedavno objavljenoj publikaciji „Financijska stabilnost“ objavio da je dobit banaka u prvih pet mjeseci ove godine smanjena za čak 40 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Podaci objavljeni na Zagrebačkoj burzi, pokazali su da je dobit banaka u prvih šest mjeseci pala još i više: Zagrebačkoj banci za 43 posto, a Privrednoj banci primjerice za 48,7, da se zadržimo samo na vodećima.

Razlog za pad su smanjeni gotovinski krediti stanovništvu, uz povećano kreditiranje države po nižim stopama. Tako su i u hrvatskim bankama pali prihodi, a povećale su se vrijednosti rezervacija za moguće gubitke. U HNB-u kažu da rast nenaplativih kredita predstavlja određeni rizik, no tvrde kako su banke u Hrvatskoj spremne i na takvu nevolju. U odgovoru na upit DW-a kažu i da su kreditne institucije početak krize „dočekale s visokim razinama kapitala, ali i povijesno visokom razinom likvidnosti koja je potpomognuta mjerama monetarne politike, što im je olakšalo apsorpciju inicijalnog šoka. Dosadašnja ispitivanja otpornosti kreditnih institucija na stres redovito su potvrđivala otpornost sustava na moguće gubitke u situaciji iznenadne i snažne globalne krize. Iako je trenutno pogoršanje makroekonomskih kretanja u nekim elementima čak i snažnije od takvih pretpostavki, analize Hrvatske narodne banke pokazuju da je bankovni sustav sposoban podnijeti teret ove krize", kažu u HNB-u.

Drugim riječima, konsolidirano bankarsko tržište Hrvatske u kojoj je broj i tržišni udio malih banaka relativno mali, moglo bi biti otpornije na krizu od njemačkih banaka. Kako za DW kaže ekonomski analitičar Velimir Šonje, odgovor je jednostavan. „Njemačke banke imaju relativno manje kapitala. Kod nas je stopa kapitala oko 23%, a k tome je visoka pokrivenost postojećih loših plasmana rezervama, tako da su banke naprosto robusnije od njemačkih iako su veličinom neusporedivo manje.“

"Hrvatske banke će izdržati"

Analitičari Raiffeisen banke za DW su detaljnije pojasnili kako HNB svake godine testira otpornost kreditnih institucija na stres. „U prošlogodišnjem testu HNB zaključuje da „čak ni malo vjerojatan scenarij velike globalne krize u uvjetima postojećih domaćih ranjivosti, ne bi iscrpio kumulirane kapitalne i likvidnosne zaštite“. Testiranje iz prethodne godine počiva na stresnom scenariju u kojem poremećaje u realnom gospodarstvu (pad hrvatskog BDP-a u 2020. za 4%) prate nepovoljna kretanja na vanjskim financijskim tržištima.“

Naravno, zatvaranje gospodarstva zbog korone je stvorio i veću krizu, s dubljim padom BDP-a nego što je to HNB lani mogao i pretpostaviti radeći stres-test. No kriza je ublažena mjerama monetarnog popuštanja od strane i svjetskih centralnih banaka i HNB-a te programima za pomoć gospodarstvu. „Zbog neutralizacijskog učinka protukriznih mjera na poslovanje kreditnih institucija, analitičari središnje banke mogu s visokom razinom sigurnosti prognozirati da u ovoj i sljedećoj godini ne treba očekivati značajne poremećaje u funkcioniranju banaka na domaćem tržištu“, kažu stručnjaci RBA.

Doduše vjeruju i kako će rezultati poslovanja banaka, kako su to već pokazali rezultati za prvih pet mjeseci, biti slabiji od onih u prethodnim godinama. „U ovoj i sljedećoj godini utjecaj promjena u kvaliteti portfelja imat će negativan predznak, ali ne bi trebao imati utjecaja na dostupnost kredita kao na dostatnost kapitala bankarskog sustava“, navode stručnjaci RBA.

„O otpornosti bankarskih sustava na drugim tržištima mogu prosuđivati njihove institucije, no mjere koje su na razini Euro područja pokrenute prema realnom gospodarstvu i financijskim tržištima zasigurno se temelje na prethodnim simulacijama šokova. Pritom je najveći problem neizvjesnost oko vremenskog razdoblja u kojem će razvoj pandemije usporavati gospodarstvo.“ 

Neminovne promjene kod kredita

U RBA očekuju da će tvorci gospodarskih politika izvući lekcije iz prošlosti, te da će „poduzeti potrebne mjere da ne eskalira dužnička kriza“ kakve smo imali prilike vidjeti u nedavnoj prošlosti. To znači da će se cijena novca zadržavati na povijesno niskoj razini. Ocjenjuju i da je realnije kako će nadvladati oni koji odlučuju dopustiti određenu razinu inflacije koja bi ubrzala pad realnog tereta duga, nego da bi pokušali obuzdati rast cijena i time ugrozili oporavak.

U RBA uz to napominju i kako će se povećati raspon kamatnih stopa po kojima će se zaduživati klijenti. „Cijena zaduživanja države već je porasla s povijesno niske razine ostvarene na prijelazu u 2020. Kod poduzeća bi trebalo doći do povećanja raspona kod kamatnih stopa za kredite. Očekujemo rast kamatnih stopa za klijente s pogoršanim bonitetom. Proces prilagodbe cijene zaduživanja na porast rizičnosti usporen je odlukom regulatora da se procjena rizičnosti dužnika pogođenih krizom odgađa do sredine sljedeće godine. Stoga se viša cijena zaduživanja neće odraziti na sve klijente, nego samo na rizične klijente koji traže nove kredite. Za klijente s najvišim bonitetom i neokrznute u krizi cijena zaduživanja mogla bi se i smanjiti“, procjenjuju stručnjaci RBA.

Kod kredita građanima, procjenjuju kako će ih i ukupno biti - manje. Jer ipak u okolnostima korone očekuju smanjivanje potražnje i potrošnje, ali su vjerojatni i stroži kriteriji za odobravanje kredita. U tim uvjetima cijena zaduživanja građana s dobrim bonitetom trebala bi ostati jednaka, no za one s pogoršanim bonitetom će i teže doći do kredita i plaćat će više kamate.