Nema više dima u hrvatskim lokalima
9. travnja 2010
Od 16 tisuća ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj samo njih tristotinjak najavilo je prilagodbu, kakvu je propisao zakonodavac. Razlog je, procijenio je ministar zdravstva Darko Milinović, u vrlo visokim standardima koji su postavljeni kako bi se zaštitilo zdravlje građana. “Standardi koje ugostitelji trebaju zadovoljiti toliko su visoki da će mali broj njih uopće zatražiti ili htjeti da njihovi kafići budu kompletno pušačka zona“, rekao je Milinović.
Dio ugostitelja tvrdi pak kako im je cijena ugradnje iznimno snažnih ventilacijskih sustava prevelika, a tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci procijenit će hoće li se uopće odlučiti da svoj lokal proglase prijateljskom zonom za pušače. Predsjednik Ceha ugostitelja pri Hrvatskoj obrtničkoj komori Zlatko Puntijar smatra kako su zakonske izmjene dobre, jer ostavljaju mogućnost izbora. “Pravo izbora, u ovom slučaju, ima i sam ugostitelj. On može odlučiti da li će svoj lokal urediti kao pušački ili nepušački, želi li napraviti prostor za pušače ili ne. A pravo izbora ima i gostima - hoće li ući u lokal za pušače ili nepušače“, istaknuo je Puntijar.
Kazne za one koji se ne budu pridržavali zakona su velike: tisuću kuna za pušače, a od pet do 15 tisuća za vlasnike lokala.
Crne brojke
U Hrvatskoj od posljedica pušenja, aktivnog ili pasivnog, godišnje umire 12 tisuća ljudi, a procjenjuje se kako se za liječenje oboljelih izdvaja od dvije do tri milijarde kuna. Zanimljivo je da je pušenje i dalje dozvoljeno u psihijatrijskim ustanovama. U Hrvatskoj puši 32 posto građana, no upućeni tvrde kako se taj broj penje i do 40 posto, jer dobar dio pušača cigarete kupuje na crnom tržištu. Šverceri cigarete nabavljaju iz Hrvatskoj susjednih država, gdje su jeftinije a i slabija je kontrola proizvodnje i prodaje.
U prvoj godini zabrane pušenja pad prodaje duhanskih proizvoda iznosi oko 3-4 posto, ali se u drugoj ili trećoj godini vraća na raniju razinu. Hrvatski pušači dnevno popuše do dvije kutije cigareta, pokazuju statistički podaci. Sve u svemu, duhanska industrija državnu blagajnu puni na razini od oko pet posto budžeta.
Usporedbe radi, u zapadnoj Europi puši oko 20 posto građana, a tvrdi se kako s jačanjem ekonomske snage građana i boljom edukacijom, broj pušača smanjuje. Stoga ne čudi što se proteklih dana na savjest pušača apeliralo i podatkom da oni u vjetar puste oko 10 tisuća kuna, što s obzirom na krizu nije zanemariv novčani iznos.
Autorica: Gordana Simonović, Zagreb
Odg. urednica: Marijana Ljubičić