"Neovisnost Kosova bila je u skladu s međunarodnim pravom"

Deutsche Welle (DW): Iz današnje perspektive, mislite li da je proglašenje neovisnosti bilo najbolje rješenje?

Christian Tomuschat: Bila je to odluka Kosovara, a na meni nije da je komentiram. Ipak, mislim da je ta odluka razumljiva, jer su Kosovari dugo živjeli pod neobičnim okolnostima. Prvo zbog represije jugoslavenskih snaga, nakon čega je na Kosovu godinama bila međunarodna administracija koja ipak nije bila idealna.

Neovisnost Kosova dosad je priznalo samo 65 zemalja, što je mnoge iznenadilo . Da li je to i za Vas iznenađenje?

Neke države su suzdržane zbog staha od secesionističkih pokreta u njihovim državama. Mislim kako za taj strah nema protrebe. Na primjer, problem Baska u Španjolskoj je potpuno drugačiji. Baski imaju široku autonomiju i uživaju sva prava koja im pripadaju. Oni nikada ne mogu zatražiti pravo na samoopredjeljenje ili secesiju. Kod Kosovara je situacija bila drugačija: oni su kao manjina uistinu bili diskriminirani. To je i osnova za proglašenje neovisnosti, koje će najvjerojatnije potvrditi i Međunarodni sud pravde u Haagu.

U Međunarodnom sudu pravde koncem prošle godine iznijeto je mnogo argumenata za i protiv neovisnosti Kosova. Je li, prema Vašem mišljenju, proglašenje neovisnosti bilo u suprotnosti s međunarodnim pravom?

Ne, mislim da je to bilo u skladu s međunarodnim pravom. Znam da je to vrlo teško pitanje i da su mišljenja pravnika podijeljena. Međutim, zbog onoga što su Kosovari proživljavali u razdoblju dužem od jednog desetljeća, proglašenje neovisnosti je bilo neizbežno.

Što se zapravo može očekivati od Međunarodnog suda pravde u Haagu?

Ne poznajem unutarnji odnos snaga u Sudu, ali ne mogu zamisliti da će Sud dati negativan odgovor. Na kraju krajeva, učinjeno se ne može izbrisati i upravo zbog toga moramo gledati prema naprijed. Jednog dana postojat će pijateljski odnosi između Srbije i Kosova. Kada pomislimo na zapadnu Europu, u kojoj danas gotovo ne postoje granice, onda se trebamo nadati kako će doći i do poboljšanja u odnosu između Kosova sa Srbijom i Crnom Gorom, te da će među njima vladati harmonija. U odnosima između Kosova i Albanije svakako nema velikih problema.

U nastavku pročitajte: Jesu li realna očekivanja Srbije?

Rekli ste kako se povijest ne može vratiti unazad, no srpska strana je uvjerena da će mišljenje Suda u Haagu biti u skladu s njenim stavovima, i da će mnoge zapadne zemlje preispitati odluku o priznanju Kosova. Jesu li ta očekivanja realna?

Ne, to ne mogu zamisliti. Ne mogu zamisliti ni to da će Međunarodni sud pravde dati negativno mišljenje. Tamo sigurno postoji dovoljno političke zrelosti, ali sam isto tako uvjeren kako postoji dovoljno i pravnih argumenata koji podupiru stav zapadnih zemalja da podrže neovisnost Kosova, s obzirom da Kosovari imaju pravo na samoopredjeljenje i otcjepljenje.

Predstavnici kosovskih institucija očekuju kako će nakon savjetodavnog mišljenja Suda uslijediti niz novih priznanja neovisnosti, dok je Beograd pak potpuno drugog mišljenja...

Savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde nije obvezujuće, ali ima veliki autoritet, s obzirom da je on najviša međunarodna pravna instanca. Ako sud bude dao pozitivno mišljenje, mislim da će uslijediti niz novih priznanja i da će se Kosovo definitivno stabilizirati kao država. Moguće je da će se i Rusija priključiti tom pokretu, s obzirom da je i u njezinom interesu da mišljenje Suda o Kosov ne bude negativno. Stavovi Rusije, kada je riječ o Abhaziji i Južnoj Osetiji nisu u skladu s njenim stavom što se tiče Kosova.

Cilj Beograda i Prištine jest ulazak u Europsku uniju. Mislite li da Kosovo i Srbija imaju europsku perspektivu, i postoji li za Srbiju mogućnost da bude primljena iako ne prizna Kosovo?

Ne, bez priznanja Kosova nije moguć prijem Srbije u EU. Dvije zemlje mogu postati članice samo zajedno. No i prijem Kosova bit će izuzetno velik problem za EU, s obzirom da je Kosovo ekonomski izuzetno slabo. Smatram kako je krajnje problematično za Kosovo da postane punopravni član i da time, isto kao i ostale zemlje, utječe na donošenje odluka. Tu moramo voditi izuzetno dobru i dalekovidu politiku, kako bismo našli najbolje rješenje.

Intervju s Christianom Tomuschatom vodio je Bahri Cani.

Odg. urednica: Marijana Ljubičić