Neočekivani dogovor u Cancunu

Konferencija o klimi u Cancunu je nadmašila sva očekivanja. Postignut je kompromis kojim se nastavlja protokol iz Kyota a siromašnijim zemljama se na raspolaganje stavljaju značajna financijska sredstva za borbu protiv posljedica klimatskih promjena. Ovaj dogovor je postignut usprkos dramatičnim scenama koje se su odigravale u završnoj fazi summita.

Delegacija Bolivije se naime do posljednjeg trenutka protivila usvajanju završne deklaracije. Prethodno su sve zemlje našle zajednički jezik, uključujući i Kinu i SAD, čija su stajališta do tada bila potpuno suprotna. Iako je za mnoge činjenica da se Bolivija protivi zaključcima donesenim od strane sudionika ovog summita, ujedno značilo da će on u kao takav u cjelini morati biti proglašen propalim, to se ipak nije dogodilo.

"To je protiv pravila UN-a!"

Naime, Patricia Espinosa, ministrica vanjskih poslova Meksika i predsjedavajuća summita u Cancunu, situaciju je procijenila drugačije. Ona je jednostavno prosvjede i neslaganja predstavnika Bolivije „primila na znanje“ i zaključke donesene nakon dva tjedna zasjedanja Konferencije o klimi u njezinoj zemlji, proglasila – prihvaćenim.

„To je napad na pravila UN-a“ – ljutio se Pablo Solon, poslanik Bolivije u UN-u i zaprijetio da će se „obratiti svim međunarodnom organima“ u borbi protiv završnog dokumenta. On predložene zaključke o smanjenju emisije ugljičnog dioksida u visini od dva stupnja drži nedovoljnim. Prema njegovim riječima, temeperatura na Zemlji će se i bez ovih zaključaka povećati za četiri stupnja. „Dobro razmislite što ste napravili i počnite opet poštivati pravila“, dodao je Solon misleći pri tom da pravila UN-a dozvoljavaju donošenje odluka isključivo konsenzusom, odnosno, jednoglasno.

Espinosa je bila drugačijeg mišljenja. Njezin glavni argument je bio da „dogovor ne znači da on mora biti donesen jednoglasno, isto kao što jedna delegacija svojim vetom ne može vršiti pritisak na sve druge“. Ona je ovom prilikom od ostalih sudionika dobila veliki pljesak i podršk, pa čak i od predstavnika SAD-a. Todd Stern je naime izjavio kako će njegova zemlja „pružiti svoju podršku po pitanju svih danas donesenih odluka“.

100 milijardi dolara pomoći siromašnima

Predsjedavajući summita u Cancunu, znači, meksička delegacija, iznijela je u petak (10.12.) dva prijedloga: jedan se ticao produženja sporazuma sklopljenog tijekom summita o klimi u Kyotu a drugi pomoći siromašnim zemljama od strane industrijskih zemalja. Zemlje u razvoju naime najjače osjećaju posljedice klimatskih promjena, te im je sada, dogovorom u Cancunu zajamčena pomoć iz specijalno za ove potrebe, osnovanog Fonda pomoći.

Do 2012. godine bi tako industrijske zemlje, siromašnim državama trebale pomoći s 30 milijardi dolara, a do 2020. godine s čak 100 milijardi dolara godišnje. Nadalje, u dokumentu iz Kyota, kojeg je Espinosa sada nazvala „Cancun agreement“ („cancunski dogovor“) stoji isto tako da će industrijske zemlje smanjiti produkciju stakleničkih plinova od 25 do 40 posto.

Organizacije za zaštitu klime – nezadovoljne

Drugim riječima, ovaj posljednji dan summita iznenadio je čak i najveće optimiste među sudionicima. Nacrt završnog dokumenta koji je napravio Meksiko – prihvatile su skoro sve države. Pa, ipak, udruženja za zaštitu klime kritiziraju ovaj dokument. Prema mišljenju nekih, „njime je doduše omogućen nastavak borbe za zaštitu klime pod okriljem UN-a, ali se tim dokumentom ne doprinosi smanjenju emisija štetnih plinova u atmosferu“.

„Završnim dokumentom iz Cancuna se ne postiže kontrola zagrijavanja klime“ izjavio je i Hubert Weiger, šef Saveza za zaštitu okoliša i prirode u Njemačkoj. Martin Keiser, stručnjak za ekologiju u Greenpeacu, također je kritizirao odluke iz Cancuna, riječima da je „ ponovo odloženo pravno obvezujuće rješenje središnjih pitanja. Industrija je dobila još godinu dana vremena da nekontrolirano u atmosferu izbacuje štetne plinove.“

Autor: der Spiegel/dpa/ap/ Željka Telišman

Odg.ured: Z. Arbutina