Nepodnošljiva lakoća pljačkanja u Srbiji
4. studenoga 2018
Vika drž’te lopova vrlo dobro funkcionira od dolaska Srpske napredne stranke (SNS) na vlast, ali ponekad se i kroz zatvorene srpske medije provuku vijesti koje svjedoče da je i njihova glavna ideologija – zgrtanje novca. Nezakonito ili zakonito, svejedno, važan je samo konačan zbroj na bankovnim računima ili "u slamaricama". I dok traje neprekidna kampanja protiv bivše vlasti, koja je navodno pokrala sve što se može pokrasti, činjenice govore da je novca za otimanje ostalo i novim vlastima.
Navodi se tako da u vladajućoj koaliciji postoje brojni funkcionari koji po raznim osnovama primaju i po pet plaća, a najbolji među njima uzimaju i čitavih 20.000 eura mjesečno.
Srpska javnost je tako nedavno zabilježila obraćanje bivših predavača na Visokoj medicinskoj školi u Ćupriji, koji tvrde da su ostali bez posla i produžetka ugovora, dok su predavači u toj školi i dalje visoki funkcionari SNS-a i zastupnici Aleksandar Martinović i Vladimir Orlić. Pri tome ih nitko nije vidio na predavanjima, a primijećeni su samo na svečanosti povodom dana škole. Iako je inspekcija utvrdila da su oni nezakonito angažirani, čitava stvar je završila tako što su prozvani naprednjaci još jednom sve okarakterizirali kao oporbenu izmišljotinu.
Član stranke – trostruki građanin
Čitav slučaj za politologa Duška Radosavljevića svjedoči da su „inspekcije i državni organi nemoćni protiv visoko pozicioniranih političara. S druge strane, to nam pokazuje da ste kao nosilac članske iskaznice vladajuće stranke trostruki građanin ove države. Ako to nemate, vi ste onda prosti puk koji se mora diviti sadašnjim vlastima i s vremena na vrijeme izaći na izbore i potvrditi njihovu vlast."
Građanima ovakvi slučajevi pokazuju da je trgovina utjecajem ključna stvar u državi, ističe za DW predsjednik Ujedinjenih granskih sindikata „Nezavisnost" Zoran Stojiljković. „Građani pri tome mogu samo nemoćno gledati kako se urušava sustav obrazovanja, od lažnih diploma do poslova koje netko obavlja, a nitko ga na poslu nije vidio. Ali, tu vrstu namještanja poslova, razmjene usluga, dilanja – to na žalost možete vidjeti kroz čitavu povijest parlamentarizma u Srbiji."
Kako sadašnje vlasti pokušavaju javnosti se predstaviti kao skupina patriotskih volontera imunih na ovozemaljska zadovoljstva i prozaične stvari poput novca, Duško Radosavljević podsjeća na poznatu izreku: kad god čujem riječ patriotizam gledam je li mi tu novčanik.
„Korak po korak, vidite da je pljačka sastavni dio strategije sadašnje vladajuće koalicije. Njih ne može abolirati to što pričaju da su i prethodnici krali – a jesu – jer građanima Srbije nije nikakva utjeha to što su ih svi redom pljačkali tijekom tridesetak godina višestranačja", navodi naš sugovornik.
Stranački (ne)radnici
S druge strane, vlasti također pokušavaju predstaviti se kao neumorni borci za poboljšanje ekonomije, i kao nesebični zaštitnici radničkih prava. Realnost je da se kao glavni motiv za bavljenje politikom ipak pojavljuje novac.
Zoran Stojiljković za DW ističe da to pokazuju i istraživanja: „Kada pitate kandidate zašto su se našli na listama za zastupnike i odbornike – oni kažu zbog vrha političkih stranaka. A u osnovi ove vlasti je rad u korist korporativnog kapitala. O tome govore i konkretni indikatori. Što god vlasti govorile, ako u zemlji rastu nejednakosti između najbogatijih i najsiromašnijih – tu ne pomažu nikakve lažne suze o sudbini radnika i nezaposlenih."
Veliki broj građana Srbije je vrlo prijemčiv za kvalifikacije bivše vlasti kao „žutih lopova", ali u isto vrijeme očito nemaju ništa protiv toga da ih sadašnja vlast pljačka. Reklo bi se da je nakon šest godina sadašnje vlasti važnije tko trenutno tamani novac iz vaših džepova. Ali, koliko god plaća imao Aleksandar Martinović, šef zastupničkog kluba SNS-a u srbijanskoj skupštini (a srpski mediji navode da prima pet plaća) - rejting naprednjaka je i dalje preko 50 posto.
Duško Radosavljević smatra da će građani i ovu vlast, bez ikakvog pardona, nazivati lopovskom, ali tek kada padnu s vlasti. „To je već dio mentaliteta. Pokušavat će se što više približiti aktualnim vlastima, ali će pričati sve najgore o njima kad padnu s vlasti."
Radosavljević dodaje da je za to djelomice krivac i oporba. „Umjesto da se s vlastima bori oko ekonomije i životnog standarda, i skreće pozornost na kriminal vlasti, oni se bave nekim izvanvremenskim pitanjima: srpstvo, Kosovo, vasiona, i tako dalje. Na taj način ostavljaju dojam da su optužbe vlasti protiv njih točne", kaže Radosavljević.
Taj fenomen i nije tako teško objasniti, skreće pozornost Zoran Stojiljković. „Kada u istraživanjima svaki treći građanin kaže da bi zbog posla uzeo stranačku iskaznicu bilo koje vladajuće stranke – što je društveno nepoželjan odgovor – onda mnogo toga postaje jasnije. Međutim, tu bi trebalo napomenuti da je rok upotrebe populizma neograničen, ali nije lidera koji na taj način dolazi na vlast."