Nevladine organizacije nepoželjne u Rusiji

Prvo su prisilili domaće nevladine organizacije da se registriraju kao "agenti". Sada Moskva djeluje i protiv stranih NGO-a. Suradnja s njima bi mogla postati kažnjiva, a nekima bi mogao biti zabranjen rad. Zakon protiv NGO-a u Rusiji pooštren je 2012. Prije tri godine donesen je tzv. "Zakon o agentima" za nevladine organizacije kojim su sve domaće organizacije koje su dobivale novac iz inozemstva bile prisiljene registrirati se kao "agenti". Sada se nevladine organizacije iz inozemstva smatraju prijetnjom ustavnom poretku i sigurnosti Rusije. Zato je 12 NGO-a stavljeno na crnu listu, koju se uljepšano naziva "patriotskom stop-listom". Na popisu je sedam neovisnih organizacija iz SAD-a, kao što je npr. "Freedom House" ili Nacionalni demokratski institut za međunarodne poslove (NDI). Također i dvije poljske i tri ukrajinske organizacije poput Istočnoeuropskog demokratskog centra sa sjedištem u Varšavi ili Ukrajinskog svjetskog kongresa. Na popisu nema nevladinih organizacija iz Njemačke.

Popis je ishod konzultacija Konstantina Kosačova, predsjednika Odbora za vanjsku politiku Vijeća Federacije, glavnog državnog odvjetnika, ministarstva vanjskih poslova i sigurnosnih službi. "Odlučili smo se za ove organizacije na popisu jer se one svim sredstvima pokušavaju umiješati u rusku vanjsku politiku", izjavio je Kosačov ruskim novinskim agencijama.

Zabrinute i oštre reakcije

Optužene organizacije na situaciju gledaju potpuno drugačije. Reakcija iz SAD-a je jasna: "Freedom House" ovakav pristup prema NGO-ima smatra velikom pogreškom. "Ruska vlada neumorno radi na ograničavanju ljudskih prava u zemlji", izjavio je Robert Rubin iz "Freedom House-a" za DW. U NDI-ju smatraju kako se ovime još više pridonosi "izolaciji Rusije".

Iz Poljske stižu oštre reakcije. Agnieszka Komorowska, predsjednica Istočnoeuropskog demokratskog centra, ne može shvatiti odluku ruskih političara: "Mi stvarno ne razumijemo zašto smo stavljeni na crnu listu. 15 godina smo se zauzimali za neovisne medije u zemlji. Naš cilj je uvijek bio pomagati lokalnom stanovništvu, a ne političkim organizacijama. Naše djelovanje nikada nije bilo usmjereno protiv nekoga."

"Korak unazad prema sovjetskim vremenima"

Ukrajinska nevladina organizacija Ukrajinski svjetski kongres (UWC) objašnjava za DW kako je njihova nominacija na crnoj listi u potpunosti bezrazložna. Predsjednik UWC-a Eugene Czolij potiče na podršku iz inozemstva: "Međunarodna zajednica treba reagirati na ove neprihvatljive akcije ruske vlasti kojima Rusija očito pokazuje da se želi vratiti u totalitarno razdoblje Sovjetskog Saveza."

Trenutno ruske vlasti idu i protiv ruskog Društva za zaštitu potrošača (OSPP), nakon što su nedavno Krim označili kao "okupirani teritorij". Ured glavnog tužitelja je prošlog tjedna naredio agenciji za nadzor medija u Moskvi da blokira web-stranicu OSPP-a. Vlasti optužuju organizaciju da je takvim imenovanjem Krima prekršila važeći zakon. Predsjednik OSPP-a Mihail Anšakov odbacio je tu optužbu.

Nevladine organizacije ne žele odustati

Pooštravanje zakona uvođenjem crne liste kritizira se i u Njemačkoj. Glasnogovornik vanjskih poslova ljevice Stefan Liebich smatra da nova regulacija vodi Rusiju u izolaciju. Marieluise Beck, povjerenica zastupničkog kluba Zelenih u Bundestagu za istočno-europsku politiku, u novoj odluci vidi "povećanje represije protiv ruskog civilnog društva povezanog s agresivnom politikom Kremlja prema europskim susjedima. Rusija sve oštrije postupa prema onima iz inozemstva koji pokušavaju zajedno raditi za demokratsku i otvoreniju Rusiju."

Stranim nevladinim organizacijama koje su na crnoj listi jasno je da je prema novom ruskom zakonu svako njihovo djelovanje nepoželjno i da će biti proglašeno kaznenim djelom. Ipak, ne žele da ih ovo zastraši. Robert Ruby iz "Freedom House-a" kaže da će njegova organizacija i dalje podupirati ljude u Rusiji koji su spremni "boriti se za demokraciju".