Ni Europa nije savršena

Njemačko bi se Predsjedništvo, prema ocjeni stručnjaka za zaštitu ljudskih prava, trebalo usredotočiti na četiri područja: zaštitu temeljnih prava čovjeka unutar EU-a, zaštitu podataka na području pravosuđa i unutarnjih poslova, jačanje ljudskih prava doseljenika i izbjeglica te očuvanje ljudskih prava u provedbi europske sigurnosne, vanjske i obrambene politike.
Sustavni nadzor je alfa i omega zaštite temeljnih ljudskih prava u Europi, podsjeća David Danilo Bartelt iz njemačkog ogranka Amnesty Internationala: «Tko želi pristupiti Europskoj uniji, mora dokazati da kao država poštuje i štiti ljudska prava. Čudno je samo što – kada neka zemlja postane članicom EU-a – odjednom nestanu sve mjere kontrole i nadzora.»

Pitanje vlastite vjerodostojnosti

Amnesty International stoga podržava zahtjeve za razvojem preventivnog sustava zaštite temeljnih ljudskih prava unutar EU-a. «Hitno nam je potreban sustav nadzora, kontrole i sankcioniranja povrede ljudskih prava unutar EU-a. On je važan i radi naše vjerodostojnosti, kako bismo uvjerljivo i učinkovito javno mogli ukazivati na povrede ljudskih prava u drugim državama», kaže Bartelt.
Europsko je vijeće već dogovorilo osnutak Europske agencije za zaštitu temeljnih ljudskih prava. Ta bi ustanova sa sjedištem u Beču poglavito trebala voditi računa o usklađenosti europskih zakona s osnovnim pravima čovjeka te njihovoj primjeni u zemljama članicama.

Zaštita podataka pred novim izazovima

Na području pravosuđa i unutarnjih poslova suradnja zemalja članica EU-a već je prilično uznapredovala. Ona je i nužna u cilju rješavanja zajedničkih problema. Ilegalno doseljavanje, politika odobravanja azila, suzbijanje kriminala kao i obrana od terora zadaće su koje više nije moguće obaviti samo na nacionalnoj razini. Ta će suradnja ubuduće biti još intenzivnija. Tako je planirano skoro ostvarenje načela slobodnog raspolaganja informacijama – a to, među ostalim, znači i biometrijskim podacima te DNK profilima.
Ove tehničke novine u zajedničkom radu pravosudnih i policijskih organa pred sasvim nove izazove stavljaju i zaštitu osobnih podataka odnosno temeljno pravo svakog čovjeka na informacijsko samoodređenje. «Stoga je vrlo važno donošenje usklađenih i jedinstvenih pravila zaštite podataka u cijeloj Europskoj uniji. Mora biti jasno koja prava imaju dotične osobe, koje mjere zaštite im stoje na raspolaganju, koje odredbe o zaštiti podataka vrijede za pojedine informacijske sustave... To je područje na kojemu u Uniji još mnogo toga mora biti uređeno i gdje je moguća još bolja regulativa», smatra Ruth Weinzierl iz Njemačkog instituta za ljudska prava u Berlinu.

I (ilegalni) doseljenici su ljudi

Većina zahtjeva njemačkih organizacija za zaštitu ljudskih prava uoči predstojeće smjene na čelu Europske unije odnose se, međutim, na jačanje prava doseljenika, izbjeglica i azilanata. EU trenutno unapređuje svoja dugogodišnja nastojanja oko jačanja nadzora vanjskih granica kao i uključivanja zemalja porijekla i tranzitnih zemalja u sustav kontrole doseljavanja i zaštite izbjeglica. Ruth Weinzierl nema ništa protiv kontrole doseljavanja i zaštite granica, ali «u državnopravnom postupku nužno valja provjeriti koje osobe imaju pravo na prihvat i pomoć u duhu međunarodne zaštite ljudskih prava i prava izbjeglica», poručuje Weinzierl.
Osim poštivanja prava izbjeglih i prognanih na području EU-a, Njemački institut za ljudska prava zahtijeva i veću javnu transparentnost rada Europske agencije za zaštitu granica FRONTEX sa sjedištem u Varšavi, odricanje od koncepta sigurnih trećih zemalja, primjenu visokih kriterija u procjeni sigurnosti država porijekla te uvažavanje svih aspekata zaštite ljudskih prava i pri ophođenju s ilegalnim doseljenicima.