Nijemci siromašniji od Španjolaca i Talijana?
22. ožujka 2013
Prosječno njemačko domaćinstvo, prema podacima Njemačke narodne banke Bundesbank ima bruto imovinu u vrijednosti od 69.000 eura. Kad se od toga oduzmu dugovi, iznos neto ukupne imovine jednog njemačkog domaćinstva je 51.000 eura. U Italiji je to 163.000 eura, a u Španjolskoj oko 178.300 eura. U Francuskoj je taj iznos 113.000 eura, a u Austriji 76.000 eura.
Bundesbank je ovo istraživanje proveo na gotovo 36.000 domaćinstava u Njemačkoj u razdoblju između rujna 2010. i srpnja 2011., dakle na početku krize eura. U ostalim zemljama su slične ankete provedene odmah potom.
Bundesbank je, da bi dobio srednje vrijednosti, u istraživanje uključio podatke o domaćinstvima takozvanog medijana odnosno centralne vrijednosti. U takovom su istraživanju isključene ekstremno visoke ili niske vrijednosti. To znači da u ovom istraživanju u obzir nisu uzimana jako bogata ili jako siromašna domaćinstva. Osim nekretnina pojedinog domaćinstva, u istraživanje je uračunavana i njegova ušteđevina, dohodak i očekivana mirovina.
Nijemci rjeđe kupuju nekretnine
Bundesbank je iznio niz razloga zbog kojih njemačka domaćinstva u usporedbi s drugim zemljama eurozone raspolažu manjom imovinom. Jedan je da u ovo istraživanje nisu uključeni svi aspekti s kojih se može sagledavati imovina. Na primjer, ono što građani mogu očekivati od svog socijalnog osiguranja gdje je "većina životnih rizika i osnovnih potreba bar načelno" pokrivena. A to je, primjerice, i regulirana briga države za ljude u starosti, u slučaju nezaposlenosti ili bolesti te mogućnost besplatnog školovanja.
Kao drugi mogući razlog navode se i još uvijek značajne razlike između nekadašnje Zapadne i Istočne Njemačke. Tako je srednja imovina nekog domaćinstva na istoku zemlje vrijedna 21.400 eura, dok je na zapadu ona ipak 78.900 eura.
Treći je razlog, smatra Bundesbank, taj što Nijemci u usporedbi s drugim Europljanima, relativno rjeđe kupuju nekretnine.
Čuvani podaci
Njemački mediji pišu da su ovi podaci dio istraživanja u kojem su sudjelovale narodne banke svih 17 zemalja eurozone. Ukupne rezultate Europska središnja banka, međutim, nije objavila, iako su oni poznati. U krugovima bliskim ovim bankama nagađaju da se podaci čuvaju dok se ne riješi pitanje stabilizacijskog programa za Cipar, piše primjerice Frankfurter Allgemeine Zeitung. Europska središnja banka s druge strane ističe da podaci moraju još proći finu obradu i da je objava cjelokupnih rezultata planirana za prvu polovicu godine.