Nijemci spavaju nešto manje od prosjeka

Rezultati koje su znanstvenici sveučilišta Michigan objavili u stručnom časopisu Sciences Advances pokazuju kako se najmanje spava u Singapuru: tamošnjim građanima je očito dovoljno samo sedam sati i 24 minute sna dnevno. Sljedeći na ljestvici može začuditi: to su brazilske žene. Naime, pokazalo se kako žene spavaju nešto duže nego muškarci - ali ne u toj zemlji Južne Amerike.

Na trećem mjestu su muškarci Japana, a onda i nakon Singapurki su već - Nijemci. Sa druge strane, među industrijskim nacijama koje su uvrštene u ovo ispitivanje, najduže se spava u Nizozemskoj. Naravno, tu se opet radi o pripadnicama ljepšeg spola koje tamo spavaju "čak" osam sati i 12 minuta dnevno.

Znanstvenici američkog sveučilišta su razvili aplikaciju za mobitele Entertain s kojom su korisnici iz čitavog svijeta mogli javljati znanstvenicima svoje navike u spavanju. Tako su sad predstavljeni rezultati navika gotovo šest tisuća osoba starijih od 15 godina iz 20 zemalja.

Nema nigdje "vječitih spavača"

Na prvi pogled, studija pokazuje i kako su gotovo svi stereotipi o "spavačkim" nacijama gdje "siesta" nikad ne prestaje - potpuno netočni: odmah nakon Nijemaca su na ljestvici muškarci Meksika, a ispitanici iz Španjolske ili Italije spavali su manje nego Švicarci - ili žene u Njemačkoj. Ali zapravo su razlike minimalne: svugdje se spava podjednako dugo, ali u pojedinim zemljama se u različito doba liježe i ustaje.

Zaključak znanstvenika zapravo i jest kako vrijeme spavanja mnogo manje ovisi o tome koliko je tko umoran, nego u prvom redu je to vezano s okolinom i socijalnim normama. "Po svim podacima, izgleda da društvo određuje kad će se ići spavati, ali 'unutarnji sat' u pojedincima određuje kad će se probuditi. Drugim riječima, svaki kasniji odlazak u krevet i termin sna vodi ukupnom gubitku sna", kaže jedan od autora studije Daniel Forger.

Tako obveze poput odlaska na posao, u školu ili kad se treba pobrinuti za djecu svakako utječu na vrijeme kad se netko budi, ali nisu jedini čimbenik. Taj biološki sat svakog od nas je izuzetno važan u određivanju do kad će se spavati, a ne samo vrijeme kad će zazvoniti budilica pored kreveta.

A taj biološki sat nije nešto što su znanstvenici uopće mogli mjeriti na ovaj način. Tako se tek može konstatirati kako i kod spavanja ima mnogo individualnih osobina: nekima je doista potrebno manje sna nego drugima, pitanje je i kronotipa - dakle, je li netko ranoranilac ili "noćna ptica", a svakako je važna i dob ispitanika.

"Pola sata manje - i već kao pijani"

Pokazalo se da muškarci srednjeg doba spavaju najmanje, često i manje od preporučenih sedam do osam sati sna na dan. Žene između 30 i 60 godina u prosjeku spavaju oko pola sata duže nego muškarci. No treba podsjetiti i na notorne činjenice o snu: mladi i osobito mališani doista trebaju duže vrijeme sna i postoje studije koje ukazuju da je to presudno u razvitku inteligencije.

S druge strane, čak i razmjerno malen nedostatak sna od pola ili sat manje od "normalnog" vrlo brzo vodi do posve očitih poremećaja: "Treba samo nekoliko dana deficita u spavanju pa da se pojave posve očiti poremećaji u ponašanju: postajemo nervozni i razdražljivi, a i percepcija je kao da smo nešto popili", kaže glavna autorica studije Olivia Walch. Zanimljivo je i da ljudi koji nisu dovoljno spavali u pravilu precjenjuju svoje sposobnosti.

Ljudski san je već mnogo istraživan, ali i ova studija je pokazala kako se u tome uvijek može još toga otkriti u doba mobitela kad u ispitivanju mogu sudjelovati upravo golemi brojevi sudionika. Američki znanstvenici su ovo ispitivanje zapravo počeli još 2009. ali isprva tek kako bi ispitali posljedice "Jetlag-a", poremećaja u spavanju izazvanog putovanjem u drugu vremensku zonu. Tek s vremenom se pokazalo da ta aplikacija pruža i druge mogućnosti znanstvenicima.

U svakom slučaju i predsjednik Njemačkog društva za medicinu sna Alfred Wiater smatra kako su ovi rezultati izuzetno zanimljivi i ishodišna točka i za buduće studije ove vrste: "Ovi rezultati pokazuju da u ispitivanjima o spavanju treba još više obratiti pozornost na starosnu dob i spol ispitanika."