Nijemci žele zadržati sjećanje na žrtve nacizma

Prije 75 godina Crvena armija je oslobodila malobrojne preživjele zatvorenike iz koncentracijskog logora Auschwitza. Tu je ubijeno više od milijun ljudi, većinom Židova. 1996. godine, na inicijativu tadašnjeg njemačkog predsjednika Romana Herzoga, 27. siječnja je i službeno proglašen Danom sjećanja na žrtve nacizma u Njemačkoj, da bi 2005. godine i Ujedinjeni narodi 27. siječnja proglasili Međunarodnim danom sjećanja na žrtve Holokausta.

U Njemačkoj se antisemitizam posljednjih godina ponovo probudio. Povećan je broj antisemitskih napada, a Židovi koji žive u Njemačkoj sve više su izloženi otvorenim napadima na ulici. Vrhunac svega bio je napad u Halleu 9. listopda 2019. godine, kada je počinitelj napada pokušao na najveći židovski blagdan Yom Kippur ući u sinagogu u kojoj je 51 vjernik bio na molitvi. Kad mu to nije uspjelo ubio je dvoje slučajnih prolaznika.

Koliko je u ovakvim vremenima Nijemcima važna kultura sjećanja na holokaust? Deutsche Welle je tim povodom dao nalog institutu za istraživanje javnog mnijenja Infratest dimap da istraži ovu temu. Rezultati, napravljeni na reprezentativnom uzorku, bazirani na 1.018 telefonskih razgovora, po mišljenju stručnjaka Roberta Heinricha su "uglavnom umirujući".

Većina Nijemaca protiv "podvlačenja crte"

Na pitanje "Smatrate li da se na nacističke zločine podsjeća previše, adekvatno ili premalo", više od polovice anketiranih osoba smatra da je kultura sjećanja i odnos prema prošlosti adekvatan i ispravan. Ova sjećanja su previše za svakog četvrtog Nijemca, dok jedan od šest ispitanika smatra da se na zločine nacionalsocijalizma u Njemačkoj ne podsjeća dovoljno.

Drugo pitanje u provedenoj studiji je glasilo: "Nedavno je netko izjavio da bismo „gotovo 75 godina od završetka Drugog svjetskog rata trebali podvući crtu i ne baviti se više toliko erom nacionalsocijalizma. Slažete li se Vi s tom tvrdnjom ili ne?” Jasna većina od 60 posto ispitanika nije se s tim složila, dok 37 posto ispitanih ipak smatra da zločine nacionalsocijalizma treba ostaviti iza sebe.

Treći set pitanja bavio se suočavanjem sa zločinima nacizma. Tri od četiri ispitanika smatraju da bi posjet koncentracijskim logorima Auschwitz ili Buchenwald u budućnosti morao pripadati u obvezni program u školama i sastavni dio školske nastave.

61 posto ispitanika smatra i da se treba ispitati ulogu vlastite obitelji tijekom nacional-socijalizma, dok 55 posto sudionika ankete ne smatra da politički azilanti moraju neizostavno raspolagati znanjem o zločinima nacionalsocijalizma.

Što su ljudi obrazovaniji, podrška kulturi sjećanja je veća

„Obrazovanje pomaže!" To je, kaže stručnjak Roberto Heinrich, „bila prva reakcija jednog mog kolege kada je pogledao rezultate studije". Kada se uzme u obzir rasprava o tome da se konačno treba podvući crtu pod prošlošću i nacističkim zločinima, zanimljivo je da tu stupanj obrazovanja igra veliku ulogu. Tako se za podvlačenje crte izjasnilo svega 21 posto ispitanika s maturom ili visokim  obrazovanjem i 56 posto ispitanika s nižom stručnom spremom.

"Sve u svemu, jasna većina ispitanika koji su sudjelovali u anketi instituta Infratest dimap kaže da se moramo nastaviti baviti temom nacionalsocijalizma", kaže Roberto Heinrich.

Usporedba s rezultatima istraživanja "Memo Njemačka - multidimenzionalni motor sjećanja" iz 2018. i 2019. godine pokazuje da se politička i društvena klima u Njemačkoj ipak  promijenila. Prije dvije godine samo 26 posto ispitanika se zalagalo za podvlačenje crte pod vrijeme nacional-socijalizma, dok ih je prošle godine bilo 33 posto. U trenutnom istraživanju Infratest dimapa za DW ova brojka se povećala za 4 posto.