Niti "e" od ekologije u Crnoj Gori
20. rujna 2011Oglas
Još 20. rujna 1991. je na Žabljaku usvojena Deklaracija o ekološkoj državi čime je Crna Gora postala prva zemlja koja je i formalno proglasila kako joj je zaštita okoliša temeljna obaveza. Nije sporno kako ta zemlja ima prirodnih ljepota na pretek, a Crnogorci ističu kako je Biogradska gora prvi zaštićeni objekt prirode na prostoru Europe - i drugi u svijetu nakon američkog Yellowstone National Park.
Okoliš ne znači baš ništa
Međutim, dvadeset godina kasnije, od ekologije u Crnoj Gori se ne vidi mnogo: crnogorska obala je gotovo potpuno uništena divljom gradnjom, gotovo svi vitalni ekosustavi su ugroženi, a crnogorskim šumama upravljaju koncesionari kako im je volja - i kako da što brže napune novčanik. O "ekološkoj" državi Crnoj Gori svjedoči i pretvaranje plodnog zemljišta u građevinsko, nemilosrdna eksploatacija šljunka i pijeska, bujanje divljih deponija otpada i smetlišta na kojima nitko ne zna, što je doista tamo bačeno.
Tek pod velikim pritiskom crnogorske javnosti je spašena rijeka Tara, nakon što je crnogorska vlada odlučila tamo sagraditi hidroelektranu koja bi trajno promijenila sliv te rijeke. Ali dok je Tara možda spašena, uvelike još traje borba za rijeku Moraču: tamo Vlada planira izgraditi čak četiri hidroelektrane.
U nevladinoj organizaciji "Green home“ smatraju kako je Crna Gora daleko čak i od minimalnih odredbi načela ekologije i zaštite životnog okoliša. Jer bez obzira na plemenite ekološke ideje, Crna Gora nikada nije razvila snažne institucije koje bi spriječile napuštanje ekoloških načela. Jelena Marojević iz "Green home" smatra kako je posljednji trenutak da se na pravi način počne upravljati sa prirodnim resursima: "Tek onda ćemo se moći pohvaliti da smo ekološka država i da građani ali i institucije shvaćaju, što znači ekološka država i koliko još treba raditi na tome."
Pet crnih ekoloških rupa
I službena Podgorica priznaje kako se u proteklih 20 godina od Deklaracije moglo postići i više i bolje. Pomoćnica ministra turizma Ivana Vojinović, pored čitavog niza sitnih propusta, ukazuje ukazala je na pet crnih ekoloških točaka – Kombinat Aluminijuma Podgorica, željezara u Nikšiću, brodogradilište u Bijeloj, termoelektrana Pljevlja i Rudnik Šuplja stijena: "To je pet velikih crnih ekoloških točaka, koje zahtijevaju hitnu sanaciju i to je nešto u čemu se može naći rješenje.“
Građani Crne Gore također misle kako je njihova domovina ekološka država - samo na papiru: "Vidite ovo smeće, svugdje je zatrpano, to je obična izmišljotina“, smatra jedan Podgoričanin. "Kako da zasluži epitet ekološke države, kad su smetlišta na svim stranama“, dodaje njegov sugrađanin.
Stručnjaci su suglasni da Crna Gora sa bogatstvima ekoloških sustava još zaslužuje biti na popisu rijetkih kutaka na planeti sa svojom osobitom raznolikošću biljnog i životinjskog svijeta. Ali da li će oni izdržati i slijedećih 20 godina - uz ovakvu politiku "zaštite" okoliša se nitko ne usuđuje dati odgovor.
Autorica: Vesna Rajković, Podgorica
Odg. ur.: A. Šubić
Oglas