"Nitko ne želi preuzeti odgovornost za Lipu"

Oružane snage BiH su prije nekoliko dana dovezli trideset šatora na lokaciju kampa Lipa, s prekrivačima i vrećama za spavanje, nakon što je ovaj kamp izgorio a tisuću migranata ostalo pod vedrim nebom. I kada se mislilo da je rješenje blizu i da se scenarij od prije nekoliko dana, kada su migranti držani u autobusima 24 sata ne može ponoviti, pojavili su se novi problemi. Sada nitko ne želi preuzeti šatore koji su postavljeni, s obzirom na to da je vojska imala obavezu samo osigurati logistiku, po nalogu Predsjedništva BiH, ali dalje upravljanje treba preuzeti netko drugi, poput Međunarodne organizacije za migracije (IOM), ili lokalnih vlasti, ili države.

Nitko se ne osjeća odgovornim

„Kriza je eskalirala i sada je to veliki problem", rekao je zamjenik ministra obrane, Mirko Okolić ističući da nije normalno da Oružane snage osiguravaju takvu lokaciju. „Sve to Oružane snage trebaju predati prema nekom tko će to preuzeti“, kaže Okolić.

A preuzeti odgovornost izgleda ne želi nitko. Nakon Vučjaka, te paljenja Lipe i njenog vođenja prethodnih devet mjeseci, otvara se ogromno pitanje interesa u slučaju migrantske krize u BiH i onih koji su prethodne tri godine bili uključeni u ovaj, sada je već izvjesno, unosan posao.

Međunarodna organizacija za migracije je upravljala kampom Lipa prethodnih devet mjeseci. Za to vrijeme je bilo dovoljno prostora da se od privremenog kampa, napravi ono što je sada namjera- prihvatni centar, koji bi bio spreman za migrante do svibnja ove godine. Voda do kampa je dovedena još ranije, struja je bila također bila dogovorena, ali očito da nikom nije bilo u interesu da se bavi ovim pitanjem. Sve dok IOM nije napustio kamp, a migranti ostali pod vedrim nebom.

„Voda postoji u kampu, kao i cisterna od 50 tisuća litara. Ako se stavi agregat, to se može vrlo brzo osposobiti“, rekao je gradonačelnik Bihaća, Šuhret Fazlić, koji je s ministrom sigurnosti BiH, Selmom Cikotićem, prije dva dana obišao kamp. Cikotić je tada rekao da je situacija takva, da će odmah zatražiti sjednicu Predsjedništva BiH.

Hitno pa ništa

„Planiramo već sutra (4.1.) od Predsjedništva BiH zatražiti hitnu sjednicu kako bi se donijela odluka o angažiranju Oružanih snaga na inženjerijskom uređenju lokaliteta Lipa, da se može odmah pristupiti betoniranju podloga, instaliranju potrebnih instalacija, kanalizacija i drugih građevinskih radova, da bi se taj kamp u što je moguće kraćem roku, osposobio za kvalitetan trajniji boravak migranata”, rekao je Cikotić.

Od Predsjedništva BiH još nije zatraženo ništa a nije stigao ni agregat, koji je neophodan „da bi se sve pokrenulo".

85 milijuna eura do sada je ušlo u BiH samo iz Europske unije, kroz razne projekte ili direktnu pomoć, za potrebe zbrinjavanja migranata. IOM je potvrdio da je oko sedam milijuna potrošeno na jednokratne troškove uspostave prihvatnih centara za migrante a 25 milijuna za humanitarnu pomoć.

Europska unija je prije tri dana najavila novih 3,5 milijuna eura, uz koje je stigla i poruka da ako BiH želi kandidatski status, mora pokazati da je u stanju rješavati migrantsku krizu. Unutar Europske unije trenutno ne postoji spremnost prihvata migranata kako s grčkih otoka tako i s Balkanske rute.

Nitko ne raspolaže novcem

Međunarodne organizacije koje se bave ovim pitanjem tvrde da svaki projekt i raspodjelu sredstava, odobrava Ministarstvo sigurnosti a da su oni samo izvršitelji na terenu. S druge strane, iz Ministarstva sigurnosti kažu da nemaju ništa s novcem i da je zato i njihova odgovornost ograničena.

U praksi to znači da Ministarstvo sigurnosti ne vrši raspodjelu novca po prioritetima niti, kao što smo vidjeli prethodnih dana, ima ingerencije nad bilo kojom razinom vlasti u BiH. Postavlja se pitanje, za što ima nadležnost državno Ministarstvo sigurnosti.

Za migrante u BiH, ti milijuni ne predstavljaju ništa. Pogotovo onima koji su izvan kampova, kojih je na tisuće i to opet najviše u Unsko- sanskom kantonu. Plan za zaustavljanje humanitarne katastrofe ne postoji, jer očito da se zaobilaze procedure, kako bi se onemogućio svaki mogući dogovor a u interesu onih koji raspolažu novcem. Fazaj iz Afganistana, koji se nalazi na lokaciji Lipe, sigurno nije jedan od tih.

„Došao sam prije nekoliko mjeseci ovamo, pokušao sam prijeći granicu nekoliko puta, nisam uspio. Ovo sada gdje smo, nije ni za životinje. Nisam vidio da neko postupa sa životinjama ovako, a ne s ljudima“, kaže Fazaj, uz nadu da će u Njemačku koja mu je cilj. „Hoću u Njemačku, ne želim ostati ovdje, ne želimo više biti tu. Neka nas puste da idemo prema Hrvatskoj, neka otvore granice".

Netrpeljivost raste

BiH je do sada dobila desetine milijuna eura a smještaj migranata je uglavnom u nehumanim uvjetima, posebno jer ih je više izvan prihvatnih centara, nego što ih je u njima. Posljednji koji je u fazi formiranja, Lipa, nema nikakav status, niti se zna pod čijom je nadležnošću, s obzirom na to da se IOM povukao i za sada ne želi preuzeti upravljanje šatorskim naseljem na Lipi.

A u Unsko- sanskom kantonu između migranata i lokalnog stanovništva i dalje raste napetost. Prije dvije večeri u Bihaću je izboden državljanin BiH, a sumnja se da je napadač bio migrant. Iz kantonalne policije potvrdili su da se napad dogodio hladnim oružjem te da su žrtvi nanesene teške tjelesne ozlijede. Privedene su tri osobe, državljani Maroka, koji se trenutno tretiraju kao svjedoci. Na učestale napade migranata, građani USK upozoravaju već tri mjeseca, okupljajući se ispred nekadašnjeg prihvatnog centra Bira u Bihaću, opravdavajući tako stav da migranti s Lipe ne mogu biti vraćeni u Biru, jer bi to dodatno zakompliciralo sigurnosnu situaciju.