Nizozemski oštar zaokret u desno

Jedino pitanje koje se proteglo do dugo u noć je bilo: koja stranka će biti najveća u budućem sazivu Tweede Kamer, kako se zove nizozemski zastupnički dom u Den Haagu: liberali ili socijaldemokrati? Tek pred jutro je postalo jasno kako će desna liberalna Volkspartij voor Vrijheid en Democratie (Narodna stranka za slobodu i demokraciju) moći poslati 31, a socijaldemokrati 30 zastupnika u parlament koji broji 150 zastupničkih mjesta.

Brodolom kršćanskih demokrata

Ono što je bilo mnogo ranije poznato jest, tko je najveći gubitnik i tko je najveći dobitnik ovih izbora: vladajući kršćanski demokrati Jan-Petera Balkenendea su doživjeli pravu havariju i nakon što su imali 41 zastupnika, u budućem parlamentu će ih imati samo još 21. Predsjednik vlade i stranke Balkenende je već noćas objavio kako se povlači, ne samo sa čela stranke, nego nema namjeru zauzeti ni svoje zastupničko mjesto u parlamentu. Jer dosadašnja vladajuća stranka je postala tek četvrta stranka po veličini u parlamentu, obzirom da je i ekstremno desna Partij voor de Vrijheid (Stranka za slobodu) kontroverznog Geert Wildersa osvojila čak 24 zastupnička mjesta.

Ministarstvo za desničara

Utoliko Wilders i njegove pristaše slave: iz sjedišta stranke se čuje kako "ne bi bilo demokratski" da ostale stranke ignoriraju činjenicu kako se milijun i pol Nizozemaca slažu s njegovim tvrdnjama da bi trebalo zabraniti useljavanje muslimanima, smanjiti socijalnu pomoć za došljake i uopće, kako Nizozemskoj treba više reda i discipline. Prije izbora su sve stranke uglavnom izbjegavale odgovoriti na pitanje hoće li možda surađivati s ovim populistom kojeg već dugo čuva policija, mada se protiv njega vodi i postupak zbog poticanja rasne i vjerske mržnje. Nakon izbora je Job Cohen u ime svojih liberala ipak čestitao desničaru na "velikoj pobjedi". Wilders pak ne krije svoje ambicije i želi svakako ući u buduću vladu.

Izbori su postali ispit

Uopće, nizozemske političare sada čeka mnogo teži poduhvat od pukog prebrojavanja glasova: dogovori i formiranje koalicije koja bi barem donekle izdržala izazove kroz koje prolaze i Nizozemska i čitava Europska unija. Prijevremene izbore su izazvale dvojbe treba li Nizozemska i dalje podržavati NATO-ovu misiju u Afganistanu, ali su se ovi izbori pretvorili u nešto mnogo više: ovo su prvi parlamentarni izbori u nekoj zemlji eurozone nakon što su izbile gospodarske nevolje. Matematički, postoji čak šest mogućih koalicija da bi se stvorila većina u parlamentu - i vrlo vjerojatno će biti potrebno posredovanje kraljice Beatrix kako bi se ipak postigao dogovor.

Autor: J. Kleikamp (aš)

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm