Njemačka i Hrvatska: dobra politička i malo lošija gospodarska suradnja

Hrvatska diplomacija dolazak gošće iz Berlina tumači kao veliki uspjeh i dokaz da je Hrvatska zaista uzor regije, barem što se eurointegracijskih procesa tiče. Naravno, kako to već biva prilikom susreta premijera, pratit će ih brojni gospodarstvenici koji će o mogućnostima suradnje razgovarati na prigodno organiziranom gospodarskom forumu.

Odnosi u uzlaznoj fazi

Usprkos prevladavajućem mišljenju kako je Njemačka kroz zadnja dva desetljeća najvažniji partner Hrvatskoj, dio hrvatske javnosti smatra da je u protekle dvije godine ipak došlo do zahlađenja odnosa. No radi se tek o prividu, objašnjava profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Damir Grubiša. Ovaj politolog, ujedno i šef Savjeta za međunarodne odnose oporbene Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP), objašnjava da se taj privid, između ostalog, mogao steći zbog ozbiljnih primjedbi Berlina koje su došle na račun Zagreba, a zbog otežanog ulaganja u Hrvatsku. „Dojam suzdržanosti je možda pojačan i zbog umiješanosti bivšeg premijera Ive Sanadera u aferu Hypo-banke. Jasno je da to njemačku stranu navodi na oprez, ali posjet kancelarke Angele Merkel označava čak uzlaznu fazu u odnosima Njemačke i Hrvatske“, dodaje profesor.

Prividno zahlađenje odnosa, smatra Grubiša, moguće je očitati i zbog toga što je bivši premijer Sanader, osumnjičenik u brojnim korupcijskim aferama, koristio odnose s Berlinom u svrhu marketinga vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), ali i osobne promidžbe. „Mora se znati da je Sanader njemački, odnosno austrijski đak te da komunicira na njemačkom jeziku. Sve je to izazvalo privid boljih odnosa“, priča Grubiša za Deutsche Welle i podsjeća da je Angela Merkel sudjelovala u njegovoj izbornoj kampanji 2007. godine na temelju ideološke srodnosti HDZ-a i CDU-a.

Kosor i Merkel – ženska solidarnost

No, iako su odnosi Sanadera i Merkel naizgled bili bolji, Grubiša smatra da aktualna premijerka i kancelarka Merkel imaju odličan odnos. Između njih, kaže, postoji ženska solidarnost, politička bliskost, ali istovremeno i razuman oprez obzirom na slučaj Ive Sanadera čija je Kosor bila zamjenica i prva suradnica.

Za medijska nagađanja kako je upravo Berlin uvjetovao silazak Sanadera s političke scene Grubiša misli da imaju dosta osnove, jer je, kaže, jedino autoritet njemačke kancelarke mogao utjecati na Sanadera da se povuče te da se na taj način otvori proces preispitivanja njegove uloge i njegovih poslova i opće korupcije u koju se Hrvatska survala za njegovog mandata.

Hrvatska premalo izvozi u Njemačku

Bivši diplomat iz vremena SFRJ, savjetnih za vanjsku politiku bivšeg predsjednika RH Stjepana Mesića, ali i aktualnog Ive Josipovića, Budimir Lončar misli da su odnosi Berlina i Zagreba izvanredno dobri, a Njemačku smatra najznačajnijim hrvatskim partnerom u gospodarsko-financijskoj sferi. Uz razvijenu gospodarsku suradnju Lončar naglašava i značajne nerobne prilive koji u Hrvatsku dolaze zahvaljujući vjernim njemačkim turistima. Naime, prema podacima s kojima raspolaže, među stranim turistima u Hrvatskoj je čak 28% Nijemaca. Hrvatska radna snaga, napominje Lončar, u Njemačkoj uživa izvanredan tretman, a brojni iseljeni Hrvati predstavljaju dodatnu sponu između dviju država. Jedini problem u ovom trenutku je, napominje, u izvoznom deficitu, za koji je, po njegovom mišljenju, Hrvatska sama kriva.

Naime, prema podacima koje je objavilo Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske, u 2009. godini vrijednost njemačko-hrvatske robne razmjene iznosila je 2.886 milijuna eura. Hrvatski izvoz iznosio je 827 milijuna eura, a uvoz 2.059 milijuna eura. Službene brojke govore kako je Njemačka Hrvatskoj drugi po veličini partner u vanjskotrgovinskoj razmjeni, odmah iza Italije.

Suradnja sestrinskih stranaka

Političku suradnju sukreator hrvatske vanjske politike Budimir Lončar smatra također dobrom, što se vidjelo u eurointegracijskim procesima u kojima je Njemačka značajno ubrzala postupak pregovaranja. Hrvatska zbog toga uvažava veliku ulogu Njemačke u EU-u, ali i teret koji nosi u vremenima ekonomske krize. „Službenoj politici je jasno da Njemačka ne može činiti više nego što čini za Europu, a čini mnogo“, objašnjava Lončar. Uza sve to, napominje, postoji i uravnotežena politička suradnja između stranaka, kako demokršćanskih tako i socijaldemokratskih, liberalnih i građanskih opcija.

Hrvati će za nekoliko mjeseci izaći na parlamentarne izbore, no malo tko očekuje da će kancelarka Merkel svojim likom i djelom izravno podržati premijerku i šeficu HDZ-a Jadranku Kosor onako kako je to činila za njezinog prethodnika Sanadera. Lončar napominje da građani cijene njemačko zalaganje za hrvatsku tijekom pregovora s Bruxellesom. „Sigurno je da kancelarka Merkel uživa veliko poštovanje među građanima, što će jednim dijelom koristiti i premijerki Kosor. No odnosi između Hrvatske i Njemačke su puno cjelovitiji i veći od odnosa između dvije političke stranke“, kaže predsjednikov savjetnik za međunarodne odnose i vanjsku politiku Lončar.

Merkel razmišlja dugoročno i stabilno

Hrvatski građani kancelarku Merkel doživljavaju vrlo pozitivnom i smatraju je jednom od vodećih figura u svjetskoj politici. „Upravo njezina suzdržanost u nekim pitanjima navodi na pomisao da se radi o ozbiljnoj državnici koja na svjetskoj sceni razmišlja dugoročno i stabilno“, dodaje profesor Grubiša. Zbog toga je doživljena i kao čimbenik povezanosti Europske unije, a u ovom trenutku se od nje očekuje i rješenje krize, ali i pomoć gospodarstvima unutar Unije koja su posrnula zbog nedovoljne jedinstvenosti i neprovođenja financijske discipline na način kako je to predviđeno osnivačkim ugovorima, kaže naš sugovornik.

Birokracija – noćna mora stranih ulagača

I prošle je godine u lipnju u Zagrebu održan hrvatsko-njemački gospodarski forum. Bila je to prilika da ministri premijerke Kosor pozovu njemačke gospodarstvenike na veća ulaganja, no osim tadašnjih obećanja, malo je toga realizirano do danas.

Grubiša podržava općeprihvaćeno mišljenje kako je Hrvatska negostoljubiva prema ulagačima, prvenstveno zbog hiperbirokratizacije i hipernormativizacije. „Uzmite za primjer da za postavljanje solarne ćelije na krov vlastite kuće trebate pribaviti čak 27 dozvola, a za to su vam potrebne 2 godine. Istovremeno nemate financijsku podršku za prelazak na ekološki prihvatljivu energiju. To svjedoči da birokracija još uvijek sprječava slobodan dotok investicija“, misli Grubiša i zaključuje da njemački gospodarstvenici i investitori s punim pravom traže da se procedure pojednostavne kako bi se s deklarativne faze pozivanja investitora prešlo na stvarnu.

Izostanak investicija nije samo problem koji Hrvatska ima s Njemačkom, tvrdi Lončar, za što odgovornim drži hrvatsko ekonomsko stanje. Da se stvari kreću nabolje pokazuje i energična borba protiv korupcije i za uspostavu vladavine prava. S druge strane, radna snaga u Hrvatskoj je vrlo skupa, a birokracija je vrlo komplicirana. „Sve je to sada na dnevnom redu svih političkih snaga. Ali moramo biti svjesni da je to u situaciji krize, kada se kapital vrlo teško kreće, jedna europska i globalna promjena. „Nadam se da će Hrvatska nakon parlamentarnih izbora ipak otkloniti spomenute probleme, tko god na njima pobijedio“, zaključuje predsjednikov savjetnik Lončar.

Autor: Siniša Bogdanić, Zagreb
Odg. urednik: Anto Janković