Njemačka u Kini
27. travnja 2012
17 godina, od 1897. do 1914., istočnokineska luka Qingdao bila je pod njemačkom vlašću. Kinesko carstvo pokleknulo je pred njemačkim vojnom silom i neuglednu luku na Kineskom moru ustupila Nijemcima u zakup. Nijemci su Quingdau, kao pravi kolonizatori, koristili kao vojno i trgovačko uporište.
Kina otkriva pivo
No unatoč tomu, Njemačko carstvo lokalnom stanovništvu nije ostalo u lošem sjećanju. Njemačke kolonizatore se i danas pamti kao motor gospodarskog procvata ove luke koja se u samo 17 godina od malog ribarskog sela pretvorila u grad osrednje veličine sa zavidnom industrijom i trgovinom. Nijemci su osim toga preko ovog uporišta u Kinesko carstvo donijeli i kulturu konzumacije piva. "Tsingtao", što je njemački naziv za ovaj grad je i marka piva koja se od početka 20. stoljeća iz kineske luke proširila svuda gdje se konzumira kineska hrana, a to danas praktički znači - po cijelom svijetu.
Tsingtao pivovaru su 1903. osnovali njemački poduzetnici. Isprva se pivovara koja proizvodi po tzv. pils (nazvana po češkom Pilzenu) metodi, zvala Germania. Nakon toga je kompanije prešla u vlasništvo The Anglo-German Brewery Co. Ltd. iz Hong Konga. Nakon osnivanja Narodne Republike Kine 1949., pivovara je nacionalizrana, a neko vrijeme se nalazila u mješovitom vlasništvu NR Kine i američkog pivskog koncerna Anheuser-Busch. Danas je Tsingtao osma po redu najveća pivovara na svijetu i izvozi se u 62 zemlje svijeta.
Kao u Berlinu
No, pored svjetski poznate pivovare, gotovo 100 godina kasnije njemački utjecaj u Quingdauu koji danas broji gotovo 9 milijuna stanovnika je primjetan na svakom koraku. "U starom gradu se osjećate kao u Berlinu. Ovdje je ostalo još mnogo građevina iz kolonijalnog razdoblja", kaže Thomas Fuhrmann koji već 12 godina živi u Kini i radi za njemačku humanitarnu organizaciju. Po građevinama i atmosferi Qungdao i danas više odiše europskim nego kineskim duhom.
No gradom bi uskoro mogao zavladati i suvremeni, a ne samo povijesni njemački duh. Gradske vlasti naime planiraju gradnju njemačko-kineskog gospodarsko-ekološkog parka. Odabir i ne čudi s obzirom na vodeću njemačku poziciju na polju ekološke tehnologije. Kao i sve u Kini i ekološki park Quingdaua će biti dimenzija po kojima se u drugim dijelovima svijeta više ne govori o parku nego o gradu. Ovdje bi trebalo živjeti i raditi preko 200.000 stanovnika, a svojim bi konceptima održivosti on mogao poslužiti kao ogledni model za ostatak zemlje. Planiranje je preuzeo ugledni hamburški arhitektonski ured "gmp".
Gradnja je započela, ali još uvijek postoje kulturne razlike kad je u pitanju brzina kojom bi se trebalo graditi. Razliku u razmišljanju između njemačkih i kineskih poslovinih partnera najbolje je opisao germanist Šen Lei, jedan od vodećih kadrova u projektu ekološkog parka: "Kada Nijemci ulaze u jedan autobus, oni točno žele znati kamo taj autobus ide i na kojim stanicama će sve stati. Kinezi se uguraju i najvažnije im je naći mjesto, a o detaljima se može razmišljati kasnije".
Autori: Andreas Becker/Nenad Kreizer
Odg. ur.: Dunja Dragojević