Njemačka putovnica samo ako kažeš "da" Izraelu?

Saska-Anhalt je prije svih drugih njemačkih pokrajina uvela pravilo da će se podnositelji zahtjeva za dobivanje njemačkog državljanstva morati pozitivno izjasniti o pravu Izraela na postojanje. To proizilazi iz direktive koju je izdala pokrajinska ministrica unutarnjih poslova Tamara Zieschang.

U dopisu koji je ta demokršćanska političarka (CDU) poslala nadležnim ustanovama se navodi: „Stjecanje njemačkog državljanstva zahtijeva pozitivno izjašnjavanje o pravu Izraela na postojanje."

Prilikom dodjele državljanstva pripaziti na antisemitizam

U dopisu se dalje naglašava da kandidati moraju uoči dodjele državljanstva potpisati izjavu da „priznaju pravo na postojanje Izraela i osuđuju sva nastojanja usmjerena protiv postojanja države Izrael".

Osim toga, u dokumentu koji je potpisala ministrica se navodi da se mora paziti na to „postoje li naznake antisemitskih stavova".

Stjecanje državljanstva je savezna stvar, pokrajine provode

Doduše, pravna regulativa o stjecanju državljanstva u Nemačkoj je stvar savezne države, ali primjena pravnog okvira u nadležnosti je pokrajina. Saska-Anhalt je pozvala i druge njemačke pokrajine da postupe isto. Od osoba koje su zatražile njemačko državljanstvo se već sada, pored brojnih formalnih stvari, zahtijeva i nedvosmisleno prihvaćanje demokratskog poretka i Ustava.

Tamara Zieschang se nadovezuje upravo na to kada kaže: „U njemačkom Ustavu je usidrena zaštita ljudskog dostojanstva i sloboda vjeroispovijesti. I obje stvari isključuju mržnju prema Židovima, kao i antisemitske stavove."

Vladajuće stranke se pribojavaju polarizacije

I u nacrtu novog njemačkog zakona o državljanstvu, o kojem upravo raspravlja Bundestag, navodi se: „Antisemitski, rasistički i drugi nehumani postupci nisu spojivi s jamstvom ljudskog dostojanstva u Ustavu."

Čitav niz političara vladajućih socijaldemokrata, zelenih i liberala smatra da je takva formulacija dovoljna, odnosno da posebna izjava o pravu Izraela na postojanje nije neophodna. Socijaldemokrat Helge Lindh kaže da se jednim potpisom ne može otkloniti sva mržnja prema Izraelu. Neki drugi političari iz vladajuće koalicije su pak zabrinuti zato što direktiva iz Saske-Anhalta, prema njihovom mišljenju, nepotrebno polarizira u situaciji koja je ionako napeta.

I predsjednik CDU-a je za direktivu

Prije nekoliko tjedana je šef Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz već predložio nešto slično kao sada njegova stranačka kolegica iz pokrajine Saska-Anhalt. Za Drugi nemački program (ZDF) Merz je krajem listopada izjavio da bi za dobivanje državljanstva uvjet trebao biti pozitivno izjašnjavanje o sigurnosti Izraela. On je dodao da tko to ne želi potpisati nema što tražiti u Njemačkoj.

Zieschang: „Židovski život se razvija"

Ministrica unutarnjih poslova njemačke pokrajine Saske-Anhalt Zieschang ne obrazlaže svoj aktualni potez toliko bliskoistočnim ratom ili rastućim antisemitizmom u Njemačkoj, koliko židovskim životom u njenoj pokrajini. Rekla je da je u gradu Dessauu u listopadu otvorena nova sinagoga Weill, a ovih dana je uslijedilo i otvaranje nove sinagoge u Magdeburgu. Njena direktiva je proistekla i iz tih aktualnih događaja: „Vidimo da židovski život dobiva sve više prostora za svoj razvoj."

Dodala je i da Njemačka ne smije ostati samo na verbalnom zaklinjanju u zaštitu tog života. Ona je odbacila kritiku mnogih medija iz zemlje i inozemstva koji u njenom potezu vide kršenje slobode mišljenja: „To ne mora vrijediti za druge europske zemlje, ali za nas u Njemačkoj je tako.“

Postojanje Izraela kao njemački državni rezon

Zieschang obrazlaže svoj korak „njemačkim državnim rezonom“. On nije zapisan u njemačkom Ustavu, ali su ga prihvatili skoro svi njemački političari.

Konkretno, taj izraz se prvi put pojavio u tekstovima bivšeg njemačkog veleposlanika u Izraelu, socijaldemokrata Rudolfa Dreßlera. On je bio na dužnosti u Izraelu pet godina, do 2005. Dreßler je tako zapisao: „Osigurana egzistencija Izraela je u nacionalnom interesu Njemačke, pa je time i sastavni dio našeg državnog rezona."

Godine 2008. tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel ponovila je tu formulaciju u govoru pred izraelskim parlamentom. Rekla je da je „sigurnost" Izraela sastavni dio njemačkog državnog rezona, dodavši da je to samo po sebi razumljivo već duže vrijeme: „Svaku njemačku vladu i svakog saveznog kancelara prije mene obvezivala je posebna povijesna odgovornost Njemačke za sigurnost Izraela."

Od Adenauera do Scholza – Njemačka je uz Izrael

Već je prvi njemački kancelar poslije Drugog svjetskog rata, demokršćanin Konrad Adenauer, samo nekoliko godina poslije okončanja nacističke vladavine protumačio pravo Izraela na postojanje kao nacionalni interes Njemačke – a kao posljedicu njemačke odgovornosti za holokaust i izraz njemačke politike „popravljanja štete“.

Njemačka je, na primjer, pomagala Izraelu kod proizvodnje naoružanja, ali to nije podrazumijevalo i njemačka vojna jamstva. Dakle, što se podrazumijeva pod „državnim rezonom", to je predmet aktualnog političkog tumačenja. Njemački kancelar Scholz je poslije Hamasovog terorističkog napada na Izrael 7. listopada ponovio stav svoje prethodnice Angele Merkel, rekavši: „Sigurnost Izraela je njemački državni rezon.“

Slojevita slika u narodu

Njemačka politika je čvrsto na strani Izraela, ali je u stanovništvu slika raznolikija. Anketa Instituta za istraživanje javnog mnijenja Allensbach je krajem studenoga utvrdila da 34 posto ispitanika smatra da Njemačka ima posebnu povijesnu odgovornost za Izrael. 35 posto ispitanika je mišljenja da Izrael ima pravo poslati vojsku u Pojas Gaze i oštro se obračunati s Hamasom, koji njemačka i niz drugih zemalja smatraju terorističkom organizacijom. Ali 38 posto ispitanika zagovara suzdržaniju reakciju.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu