Njemačka i Kina - dva diva s istim interesima

Kad njemačka kancelarka Angela Merkel u nedjelju (22.4) bude pozdravila kineskog premijera Wena Jiabaoa, to će gotovo biti susret starih poznanika. Oni se znaju već godinama, a početkom ove godine je njemačka kancelarka posjetila Kinu. Isto tako, Angela Merkel hvali odnose između ovih dviju zemalja koje će ove godine obilježiti 40. obljetnicu suradnje. "Suradnja stoji na širokoj osnovi, od znanosti preko gospodarske suradnje, dijaloga o pravnoj državi i pitanja suradnje u poljoprivredi, u mnogim područjima smo pojačali našu suradnju.

Važni partneri

Između Kine i Njemačke je gusta mreža mehanizama zajedničkog djelovanja - postoji više od 30 različitih instrumenata, od vladinih institucija pa do pojedinih službi. Utoliko su česti međusobni posjeti, ali ono što obje zemlje još uvijek najviše zanima, gospodarska je suradnja te ona u razvoju novih tehnologija.

Njemačka je za Kinu najvažniji gospodarski partner u Europi, a Kina je najvažniji partner za Njemačku u čitavoj Aziji. Kina je na ovogodišnjem sajmu u Hannoveru prisutna sa upravo masovnim nastupom svojih tvrtki koje žele pokazati kako više ne kopiraju zapad, nego i kako Kina postaje mjesto visoke tehnologije.

To se vidi i po protokolu posjeta kineskog premijera Njemačkoj: nakon što će zajedno s kancelarkom otvoriti sajam u Hannoveru, predviđen je posjet Wolfsburgu jer je Volkswagen već tradicionalno važan partner u Kini.

Koordinacija na globalnoj razini

Ovako tijesna suradnja obiju zemalja navodi ih i da koordiniraju svoje globalno djelovanje. Od 2004. postoji svojevrsno strateško partnerstvo gdje se, kako objašnjava profesor politologije Sebastian Heilmann, usuglašavaju stajališta o reguliranju svjetskog tržišta kapitala, borbi protiv inflacije, savladavanju državnog deficita, a Heilmann ukazuje na to da između Berlina i Pekinga po svim tim pitanjima ima sve manja razlika.

No kad je riječ o europskom programu za očuvanje eura, kad je zimus kancelarka bila u Kini, partneri se ipak nisu mogli složiti oko konkretnih mjera gdje bi Kina uskočila u pomoć, nego Peking ustraje na tomu da Europa taj problem mora riješiti sama.

Profesor iz Triera ipak ukazuje kako Kina ipak već aktivno sudjeluje u sanaciji pojedinih gospodarstava Europe politikom kupnje državnih obveznica. No Peking za tu pomoć traži i da Europa plati cijenu: da Kina dobije više utjecaja i sredstava svjetskih financijskih institucija, prije svega Međunarodnog monetarnog fonda.

Od ostalih tema, tu će svakako biti razgovora o svjetskim kriznim žarištima poput Irana i Sirije. Kada je riječ o Siriji, Kina je već više puta pokazala kako je i vetom u Vijeću sigurnosti spremna spriječiti vojnu intervenciju u toj zemlji, ali niti Berlin ne teži vojnom rješenju tog problema. I kad je riječ o Iranu, Peking prije svega zagovara "dijalog i suradnju" kojom bi se trebali riješiti problemi iranskog atomskog programa.

Autor: Matthias von Hein/Anđelko Šubić

Odg. ur.: Snježana Kobešćak