Njemačka neće slati kopnene snage u Siriju

Bez obzira na to kako bude izgledala misija njemačkih oružanih snaga u Siriji, jedno je sigurno: Bundeswehr neće slati kopnene snage za borbu protiv terorističke organizacije „Islamske države" (IS). To je u ponedjeljak (8.7.) novinarima rekao glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert. On je također rekao da se s američkom stranom razgovara o tome kako bi se dalje trebalo odvijati angažiranje u toj regiji. Radi se čitavom nizu vojnih i civilnih komponenti u cilju stabilizacije regije. Međutim, "kada kažem da Savezna vlada planira nastaviti sa svojim prethodnim mjerama u sklopu saveza protiv IS-a, onda je dobro poznato da tu ne pripadaju kopnene trupe".

U međuvremenu je američka strana jasno dala na znanje da ne razmišlja prvenstveno o borbenoj misiji. Jer "IS se može bolje potisnuti sa sirijskim lokalnim snagama", rekao je James Jeffrey, povjerenik američke vlade za Siriju i za borbu protiv IS-a, u izjavi za njemačku novinsku agenciju dpa. On je u petak (6.7.) o tome vodio razgovore u Ministarstvu vanjskih poslova u Berlinu. "Ali određena međunarodna nazočnost je potrebna – da bi se pružila zračna potpora, za logistiku, obuku i tehničku pomoć." Misija o kojoj je riječ ima za cilj doprinijeti stabilnosti na sjeveroistoku Sirije.

"Islamska država još uvijek je izazov"

Njemačka vlada se načelno slaže s američkom administracijom o nužnosti daljnjeg angažmana u Siriji. "Takozvana Islamska država je još uvijek izazov", rekao je Seibert. Međutim, "njemačka vlada prije svega razmišlja o nastavku svih dosadašnjih mjera".

Savezna vlada je u načelu otvorena za zahtjev SAD-a, izjavio je zastupnik Bundestaga Roderich Kiesewetter, predsjednik grupe zastupnika CDU/CSU u Odboru za vanjske poslove. Treba trezveno procijeniti njemačke interese kao i prijetnju, rekao je za DW.

"Naravno, moraju se analizirati i okvirni uvjeti: pravni okvir, koje sposobnosti, koji partneri, koji je cilj moguće misije, koja sredstva bi se koristila, pravila misije, trajanje…" Parlament će svakako temeljno i kritički raspravljati, a zatim glasati o razumno donesenoj odluci Vlade, rekao je Kiesewetter. "Ali ne vidim razloga da od samog početka misiju načelno odbijemo ili da je euforično pozdravimo."

Bundeswehr u Siriji

Bundeswehr je uključen u rat u Siriji do kraja listopada ove godine. Nakon toga mandat ističe. Četiri zrakoplova tipa Tornado daju potporu izviđanju iz zraka. Prema riječima glasnogovornika Ministarstva odbrane, ti zrakoplovi su do sada obavili skoro 2.000 zadataka. Na terenu se nalazi i zrakoplov Bundeswehra koji u zraku kerozinom opskrbljuje njemačke avione, kao i one drugih zemalja.

U središtu moguće rasprave o kopnenim snagama je pitanje koliko bi ti vojnici mogli pomoći da se održi trenutno relativno primirje u Siriji.

Kao rezultat tog prekida vatre u Njemačku dolazi manje izbjeglica iz Sirije. Prema podacima Saveznog zavoda za migracije i izbjeglice, 2016. je iz Sirije došlo 266.000 osoba, a njihov broj se od tada kontinuirano smanjuje: 2018. je oko 44.000 Sirijaca došlo u Njemačku, a u ovoj godini stiglo ih je oko 19.500.

Političko rješenje kao preduvjet

U raspravi o misiji kopnenih snaga zastupnik liberala (FDP) Alexander Graf Lambsdorff istaknuo je osnovne probleme proširene misije. "Sve dok ne postoji političko rješenje za Siriju, ne bismo trebali govoriti o njemačkim kopnenim snagama", rekao je za list Welt am Sonntag. Ako Europa treba dati veći doprinos, onda samo pod jednim uvjetom: "Da bude ravnopravno uključena u uspostavu novog političkog poretka u Siriji."

Lambsdorff time ukazuje sljedeće: proširena misija Bundeswehra bi bila i politički angažman. Jer borbom protiv Islamske države njemačka vojska bi podržala i Asadovu vladu koja je godinama krajnje brutalna prema svojim protivnicima i ne štedi civilno stanovništvo.

Human Rights Watch u svom izvještaju za 2019. navodi da jedinice sirijske vlade koriste kombinaciju "nezakonite taktike, uključujući zabranjeno oružje, neselektivne napade i ograničenja humanitarne pomoći". Time one pokušavaju anti-vladine grupe navesti na kapitulaciju, a to je okolnost koja je dovela do masovnih progona. "Anti-vladine naoružane grupe su nasumice napadale susjedna područja pod kontrolom vlade i ograničavale sposobnost civilnog stanovništva da izbjegne neprijateljska djelovanja."

Natezanje oko ustavne reforme u Siriji

Sirijska vlada se, uz rusku potporu, trenutno bori protiv zadnjeg pobunjeničkog uporišta u pokrajini Idlibu. U žestokim bombardiranjima gađani su i civilni ciljevi.

UN upozorava na opasnost od još jedne humanitarne katastrofe: na ovom području u sjeverozapadnoj Siriji službeno živi tri milijuna ljudi.

Proširena misija Bundeswehra neizbježno bi nametnula i pitanje odnosa Njemačke, odnosno Europe, prema Asadovoj vladi.

Europljani se trenutno zalažu za ustavnu reformu u Siriji kojoj se pak vlada Sirije protivi. To bi također trebalo biti uključeno u raspravu o modalitetima moguće misije u Siriji.